Srpski svet - velikodržavni koncept 1

Omer Karabeg: Termin srpski svet lansiran je sredinom jula 2020. kad je Politika objavila tekst istoričara Aleksandra Rakovića, u kome on iznosi ideju o srpskom svetu, koja u njegovoj interpretaciji podrazumeva ujedinjenje Srbije, Republike Srpske i Crne Gore. Da li je taj termin ozvaničen kad ga je dva meseca kasnije prihvatio Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije?

Aleksandar Popov: Taj termin je politički lansiran onog trenutka kad ga je prihvatio Vulin, koji ga je potom u nekoliko navrata spominjao. Od maglovite ideje to je preraslo u velikodržavni koncept. Vulin kaže da trenutne geopolitičke i međunarodne okolnosti ne idu naruku stvaranju jedinstvene države svih Srba, ali da veruje da će se to desiti za deset, dvadeset ili pedeset godina. Tako da je srpski svet ušao u politički opticaj i Vulin je taj koji u ime Aleksandra Vučića, svog šefa, propagira tu ideju.

Karabeg: Kako se u Bosni i Hercegovini reagovalo na lansiranje termina srpski svet?

Vehid Šehić: Sličnu poruku je sadržavao i nedavni non-paper koji je ponudio novu kartu Zapadnog Balkana gdje je RS priključena Srbiji. Takve poruke ne bude strah od novog rata jer ga ovdje neće biti – ne zahvaljujući nama nego velikim silama – ali one onemogućavaju uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa među zemljama regiona. Kad je riječ o Vulinu, ono što mene posebno intrigira je što se radi o predsjedniku Pokreta socijalista. Ako je socijalista, njegova ideja bi morala da bude kosmpolitizam, a vidimo da je on uronio u retrogradni nacionalizam. Cijela ta igra, koja se u prvom redu tiče BiH i CG, u suprotnosti je sa evropskim vrijednostima za koje se Srbija deklarativno zalaže. A jedna od temeljnih evropskih vrijednosti je da su granice u Evropi nepromjenljive, a samim tim i na ZB. Nekad se govorilo o Velikoj Srbiji, a sad se govori o srpskom svetu. Te izjave Vulina, koje on izgovara kao portparol Srbije, treba jasno osuditi.

Karabeg: Kolika je težina Vulinovih izjava?

Popov: Vulin je čovek od apsolutnog poverenja predsednika Vučića tako da je on dobio ulogu njegovog glasnogovornika. Kad nas treba svađati sa svetom, kad se šalju oštre poruke našim susedima – Hrvatskoj, BiH i CG, Vulin je taj koji to čini. Reč je o čoveku koji je prvo bio na čelu Ministarstva odbrane, a sad je na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova. Njemu su, dakle, dati resori sile, što govori o poverenju koje uživa kod Vučića. Gospodin Šehić kaže da ga čudi što nacionalistričke ideje dolaze od šefa stranke levice. Međutim, u Srbiji je sve pobrkano. U pitanju je lažno predstavljanje. Vulinov Pokret socijalista je najmanje partija leve orijentacije. Sve što ta stranka propagira je više nego desničarenje.

Karabeg: Kakva je uloga Milorada Dodika u promovisanju srpskog sveta?

Šehić: Dodik kaže da je njegov glavni grad Beograd. To ne kaže samo on nego i većina političara u RS. Dodikova priča se uklapa u sve ono što govori i Vulin.

Karabeg: Vulin se otvoreno zalaže da svi Srbi žive u u jednoj državi. On kaže da teritorijalno ujedinjena Nemačka nikome nije problem, ali da politički ujedinjeni Srbi jesu?

Popov: Teško je porediti slučaj ujedinjenja Nemačke sa Srbijom jer je Nemačka bila jedinstvena, pa je nakon Drugog svetskog rata podeljena na dve države da bi nakon završetka Hladnog rata došlo do ponovnog ujedinjenja. RS nikad nije bila sastavni deo Srbije, dok je CG posle Prvog svetskog rata Srbija faktički okupirala, i CG je kao takva ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, pa potom u Jugoslaviju da bi nakon referenduma 2006. ponovo postala nezavisna država. Dakle, poređenje sa Nemačkom je krajnje nesuvislo, a da ne govorimo o poređenju sa Velikom Britanijom. Vulin postavlja pitanje kako V. Britanija može da održava veze sa zemljama Komonvelta, a Srbi ne mogu da imaju svoj srpski svet. Ispada da je i Srbija bila kolonijalna sila. Meni takva poređenje liči na Vulinovu priču o tetki iz Kanade.

Šehić: To što govori Vulin apsolutno je nepoznavanje istorije. To može da govori čovjek bez obrazovanja. Riječ je o bezobraznom odnosu prema susjedima. Vulin na to nema pravo jer je njegova obaveza, kao jednog od čelnika Srbije, da doprinosi stabilizaciji u regionu, posebno kad je riječ o BiH koja je ranjiva i spolja i iznutra. Srbiju na to posebno obavezuju Dejtonski sporazum čiji je ona potpisnik. Takve nas izjave vraćaju unazad. Zato mi još uvijek živimo u prošlosti koja je ostavila tragične posljedice na ovaj region.

Karabeg: Vučić je dugo ćutao povodom Vulinovih izjava, prvi put se oglasio ovih dana kada su mnogi u regionu reagovali na Vulinov poziv upućen njemu da postane predsednik svih Srba. On se nije ogradio od Vulina. Za reakcije u regionu je rekao da je to hajka na Srbiju, a ne na Vulina.

Popov: To je veoma dvosmislena izjava. Vučić je i ranije nešto slično govorio samo u drugoj formi. Naime, kad govori o nepovredivosti granica Srbije on to stavlja u kontekst Kosova. On time poručuje – ako je bilo moguće da Srbija ostane bez dela svoje teritorije, zašto i neka druga država ne bi mogla da ostane bez dela svoje teritorije koji bi pripao Srbiji. Dakle, granice nisu nepovredive, ali, ako se stvore neke nove granice, onda će Srbija svim snagama braniti te granice. Ta njegova izjava bi se moglo i na taj način tumačiti, ali to je tako upakovano da svako može da je tumači na svoj način.

Šehić: Nakon dugog vremena Vučić se prvi put oglasio povodom neprihvatljivih Vulinovih izjava. Mislim da je to bilo i pod pritiskom međunarodnih faktora. Vučić kaže da će Srbija štititi svoje granice. Koje granice? Da li postojeće ili neke buduće? On izjednačava kritike Vulina sa napadom na Srbiju. To apsolutno nije napad na Srbiju. Očekivao bih da Vučićeva reakcija na Vulinov primitivni populizam bude drugačija. Jer Vulinove izjave su apsolutno u suprotnosti sa stavovima koje Vučić iznosi u komunikaciji sa BiH, Hrvatskom, CG i drugim državama ZB. Zbog toga bi morao reagovati na sasvim drugačiji način. Ne želim da se miješam u političku situaciju u Srbiji, ali najbolje bi bilo da takvi ljudi kao što je Vulin – a ima ih ne samo u Srbiji nego i u BiH – izađu iz političkog života.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari