I sa 45 odsto moguće je imati većinu u Beogradu 1Foto: Stefana Savić

Iako je kandidat za gradonačelnika Aleksandar Šapić bio viđen kao tas na vagi hoće li vlast u Beogradu ostati u rukama SNS ili će preći u ruke opozicije u zavisnosti od Šapićeve odluke kome će se priključiti, istraživanja pokazuju da naprednjacima Šapić možda neće biti potreban za ostanak na vlasti.

S druge strane, više puta saopštena odluka Šapića da neće razgovarati sa naprednjacima otvara opoziciji mogućnost za još jednog sigurnog partnera u postizbornoj koaliciji, a već se nezvanično može čuti da će, ukoliko rezultat to dozvoli, Šapić biti novi gradonačelnik Beograda.

Ipak, naprednjaci se neće lako odreći vlasti. Iskustvo sa prethodnih beogradskih izbora govori o tome da je i sa osvojenih oko 45 odsto glasova moguće imati većinu u Skupštini grada Beograda. Sa osvojenih oko 43 odsto glasova oni su imali 63 mandata, što je za sedam odbornika više od potrebne većine. Takvom raspletu situacije doprinelo je i to što je na tim izborima bilo oko 18 odsto takozvanih bačenih glasova, koje su osvojile liste ispod cenzusa.

– Teorijski je moguće da 45 odsto glasova bude dovoljno za većinu u Skupštini grada ako se dogodi da je procenat bačenih glasova veliki, odnosno oko 15 i više odsto, kaže Bojan Klačar, izvršni direktor CeSida. Osvajanje većine za sadašnju vlast zavisi od rezultata SPS, smatra Klačar. – Srpskoj naprednoj stranci sasvim sigurno odgovara svako iz kruga koalicionih partnera sa kojima je sada, ali ne kažem da ne postoji šansa da ne mogu da se dogovore i sa nekim drugim. SNS ide na sve ili ništa, kao na predsedničkim izborima kada je Vučić išao na pobedu u prvom krugu. Sve se radi da bi se osiguralo da im niko osim socijalista nije potreban – navodi Klačar.

S druge strane, opozicija za vlašću kaska za sedam odsto. Jer prema novom istraživanju Faktor plusa, lista „Aleksandar Vučić – Zato što volimo Beograd“ ima 40,4 odsto, a SPS 6,6 odsto, dok stranke opozicije imaju 40 odsto. Lista Dragana Đilasa prema ovom istraživanju ima 16,6 odsto, a Šapića sa 11,1 odsto glasova. Slede lista DS-NS-SDS Dragana Šutanovca sa 7,2 odsto, a lista Dveri i DJB 5,2, dok ostale liste ne bi prešle cenzus.

Na pitanje ima li vremena da se sedam odsto razlike dostigne ili poveća, Đorđe Belamarić, politički komunikacioni konsultant, za Danas kaže da istraživanja koja se pojavljuju trideset dana pred izbore političkim stratezima jasno govore u kom pravcu je potrebno dalje usmeravanje kampanje.

– Apsolutno su moguće značajne promene u krajnjem rezultatu jer da nije tako onda bi sve kampanje već sada bile obustavljene, odnosno bile bi fokusirane na „čuvanje“ rezultata. Kada govorim o značajnim promenama, ne mislim na one izazvane skandalima, već isključivo uzrokovane sprovođenjem izborne kampanje. Ukoliko postoji prava strategija kampanje, onda su sigurno isplanirane specifične političke akcije koje će značajno uticati na izborni rezultat. Takve akcije se obično planiraju za kraj kampanje i po pravilu donose velike promene i odlučuju pobednika na izborima. One ne moraju da budu fokusirane samo na povećanje broja svojih birača već mogu na primer da budu usmerene na smanjivanje izlaznosti baze protivnika – zaključuje Belamarić.

Šapić: Nijedan odsto šanse da se dogovorim sa SNS

Aleksandar Šapić je za novi broj nedeljnika Vreme izjavio da posle svega što se dešavalo proteklih par meseci, više ne postoji niti jedan odsto šanse da sa SNS može da napravi bilo kakav dogovor oko zajedničkog upravljanja Beogradom. On je proteklih meseci govorio da će posle izbora razgovarati sa svima koji pređu cenzus, a da je preduslov za dogovor da on bude na čelu Beograda. Kako je objasnio, njegova je obaveza da razgovara i sa onima koji su mu nesimpatični, kao i onima koje smatra nevaspitanima i nesposobnima.

Raspisani izbori i u Smederevskoj Palanci

Maja Gojković, predsednica parlamenta, raspisala je juče izbore u Smederevskoj Palanci za 25. mart. Kako prenose mediji, razlog za raspisivanje je što predsednik Skupštine opštine Nikola Vučen nije u zakonskom roku sazvao novu sednicu. Mediji tvrde da je Vučen u periodu od godinu dana promenio tri stranke – 2016, napustio je SPS i prešao u tadašnju Treću Srbiju. Kao kadar te stranke ušao je parlament u Palanci i to na mesto predsednika, da bi potom prešao u Srpsku naprednu stranku. U novembru 2017. u ovoj opštini je postavljena privremena uprava na čijem čelu je bio Vučen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari