Selaković: Očekujemo od EU da više vrednuje rezultate Srbije 1Foto: FoNet/Božana Pavlica

 Šef srpske diplomatije Nikola Selaković izjavio je danas da Beograd očekuje od Evropske unije da više vrednuje rezultate koje je Srbija postigla u procesu evrointegracija.

„Očekujemo da naše aktivnosti na evropskom putu budu adekvatno vrednovane, želimo da vidimo više vrednovanja onoga što smo do sada uradili“, rekao je Selaković na 21. Beogradskom ekonomskom forumu.

Na panelu „Promena odnosa snaga u Južnoj Evropi“, Selaković je kazao da je važno da EU razume da Srbija nije u situaciji u kojoj su bile centralnoevropske zemlje, Kipar i Malta tokom pregovora sa Unijom o članstvu.

„Te zemlje su imale tačne uslove i tačan datum ulaska u EU, a u našem slučaju nema konačne liste uslove, nego postoji ‘pomerajuća meta’, kada ispunimo jedan uslov, dobijemo novi, i na kraju, nemamo zacrtan datum za ulazak u EU, naveo je Selaković.

Dodao je da se od Srbije „tražilo da trči maraton“, a da joj je onda „neko na 40. kilometru rekao da treba da trči još 20 kilometara“.

Uprkos tome, Srbija ne menja svoju spoljnopolitičku orijentaciju, s obzirom da 67 odsto trgovinske razmene ima sa državama članicama EU, koje su i najveći investitori u srpsku privredu, rekao je Selaković.

On je kazao da inicijativa Otvoreni Balkan nije alternativa evropskim integracijama Srbije, već pokazatelj da Beograd „ne želi da gubi vreme dok EU ne pokaže veću političku spremnost da se bavi proširenjem“.

Ta inicijativa, naveo je, može da doprinese promeni odnosa u regionu i da dovede do rasta bruto domaćeg proizvoda Zapadnog Balkana od dva odsto.

Šef srpske diplomatije je nastojao i da ukaže na značaj demografskih pitanja, rekavši da Srbija svakog dana „izgubi 80 ljudi“.

„Demografija je ta koja stvara dodatnu vrednost i ta koja piše istoriju. Nažalost, mnogi problemi Evrope uopšte se ne sagledavaju iz ugla demografije“, naveo je.

Ministar spoljnih poslova Malte Evarist Bartolo rekao je na istom panelu da integracija Južne Evrope, odnosno Zapadnog Balkana u EU nije samo u interesu tih zemalja, već u interesu same Unije.

Bartolo je naveo da bi EU morala da odredi tačan datum kada će primitiu članstvo zemlje Zapadnog Balkana, a ne da stalno pomera rokove.

„EU mora da da bude ozbiljna po pitanju svojih namera, ona ne sme stalno da odugovlači. Ako se EU ne pobrine za Južnu Evropu, to će učiniti drugi aktivni igrači poput Rusije, Kine, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata“, kazao je šef malteške diplomatije.

Ukazao je da će jaz između članica EU i zemalja Zapadnog Balkana narednih godina biti dodatno povećavan.

„U narednih sedam godina, zemlje Zapadnog Balkana dobiće od EU 500 evra po glavi stanovnika, dok će njihovi susedi u Uniji dobiti najmanje 11 puta više, 5.500 evra po glavi stanovnika“, rekao je Bartolo.

On je upozorio na opasnost da zbog stalnog odlaganja prijema zapadnobalkanskih zemalja „i najveći evroentuzijasti postanu najveći evroskeptici“.

Bartolo je upozorio i na značaj klimatskih promena u Južnoj Evropi, navodeći da se taj region zagreva 20 odsto brže od ostatka sveta.

„Ekološka kriza će se pretvoriti u geopolitičku, iz ovog regiona dolazi 30 odsto fosilnih goriva. Ako ne pomognemo ljudima da prebrode tranziciju (ka zelenijim politikama), oni će se okrenuti populistima koji negiraju klimatske promene“, rekao je Bartolo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari