Slučaj "Barbara" vodi ka većoj masovnosti protesta 1Foto: FoNet/ Marija Đoković

Izveštavanje medija bliskih vlasti o subotnjem protestu, manipulisanje brojem građana koji su mu se odazvali, „slučaj Barbara“ i polemika o tome ko na takvim skupovima može da govori, samo će doprineti masovnošću nove šetnje, koja je zakazana za prekosutra – ocenjuje za Danas marketinški stručnjak Igor Avžner, govoreći o atmosferi u javnosti nastaloj nakon, to jest uoči novog opozicionog okupljanja.

Prema njegovom viđenju, raspoloženje u javnoj sferi je potpuno isto kao za vreme protesta devedesetih godina, uz razliku što umesto Mile Štule sada postoji Barbara Životić. Avžner objašnjava da ime novinarke zapravo i nije bitno, već je važno to što ona predstavlja. On procenjuje da bi pisanje provladinih tabloida o protestu, pre svega u kontekstu umanjivanja broja izašlih ljudi, moglo da ima kontraefekat, čiji bi rezultat mogao da bude još veći broj građana na ulicama naredne subote.

– Simpatični su mi bili komentari ministra policije, kao i mnogih drugih koji su govorili o tome kako na jedan kvadratni metar može da stane jedna ili dve osobe. Pozvao bih te koji tako nešto tvrde da uđu u autobus 31, negde oko 13 časova, pa da vide kako šestoro ljudi staje na jedan metar kvadratni. Pretpostavljam da se dugo nisu vozili autobusom – poručuje Avžner i dodaje da je svestan da nije bilo takve gužve na minulom protestu, ali da bi moglo da je bude na narednom.

Govoreći o društvenim mrežama koje su se „usijale“ nakon prvog protesta, Avžner ukazuje da ne smemo da zaboravimo da veliki broj građana Srbije njima nema pristup, te da su glavni kanali informisanja i dalje televizije sa nacionalnom, ili regionalnom pokrivenošću. Zbog toga, on upozorava da je „devojčica Barbara“ prenela laž, čime je Studio B zloupotrebio javno dobro.

Sa druge strane, za političkog analitičara Dejana Vuka Stankovića, polemika o broju učesnika je sastavni deo interpretacije nekog događaja na ulici. Prema njegovim rečima, tako je bilo tokom, ali i nakon devedesetih. Stanković navodi primer da je različitih tvrdnji o broju učesnika svojevremeno bilo i na protestu SNS-a, kada je tadašnji predsednik te stranke Tomislav Nikolić objavio da stupa u štrajk glađu.

– Organizatori protesta će uvek insistirati na masovnosti, dok će njihovi oponenti uvek želeti da minimalizuju brojku. Istina je zapravo negde na sredini. Potpuno je politički legitimno pokazati građansku neposlušnost onda kada pomislite da za tako nešto ima povoda, a najvažnije je da u jednoj uzavreloj političkoj atmosferi nije bilo incidenata – naglašava Stanković.

Upitan da prokomentariše izveštavanje sa subotnjeg protesta, on odgovara rečenicom „koliko redakcija – toliko izveštaja“, uz ocenu da se pokazala polarizovanost medijske scene. Prema Stankovićevim rečima, ona se ogleda u tome što su provladini mediji minimalizovali značaj protesta, dok su otvoreno opozicione novine u tome videle rađanje neke nove političke snage.

– Sve se uklapa u sliku pluralističkog pogleda na događaj, ali i jedne ekstremne zaoštrenosti u stavovima. Ipak, kada govorimo o „slučaju Barbara“, mislim da je nedopustivo da neslaganje sa uređivačkom politikom Studija B, jedan javni delatnik, poznat i priznat glumac, spusti na nivo uličnog rečnika – navodi Stanković i poručuje da, prilikom političkog izjašnjavanja, ipak mora postojati određen nivo samokontrole.

Komunikolog Stevan Vlajić, poznat i kao glavni kreator imidža predsedničkog kandidata LJubiše Preletačevića Belog, to jest Luke Maksimovića, ističe da bi kod onog dela građana koji su se dvoumili da li da se priključe protestu, nakon pisanja provladinih tabloida mogao da proradi inat, što nije bila prvobitna zamisao onih koji su manipulisali brojevima.

– Vlast i njihovi mediji vrlo svesno poturaju žene, da bi ih kasnije predstavili kao žrtve, u procesu autoviktimizacije. To je patetični pokušaj da se opozicija i oni koji protestuju predstave kao „ljudi koji udaraju na žene“. Što se tiče Barbare Životić, ona je podigla prilično veliki „hajp“ (privlačenje pažnje, prim, novinara) učinivši time da protest bude atraktivniji za neke nove učesnike. Barbara će svakako motivisati ljude da izađu u subotu – zaključuje Vlajić.

Cvijetin Milivojević iz PR agencije Pragma kaže da je Barbara Životić sa Studija B u poslu kojim se navodno bavi, sa stanovišta piara postigla idealnu situaciju da preko noći postane poznata. „Ne sumnjam da će u aspektu svog posla ona napredovati u hijerarhiji medija u kome radi“, dodaje naš sagovornik ističući da se odavno zalaže da se uvedu licence za novinare. Dodaje da se čak i za nove profesije poput lobista uvode pravila, a da samo novinar može da bude svako.

Prema njegovoj proceni na nova opoziciona okupljanja slučaj Barabare Životić može da utiče samo pozitivno, u smislu da podstakne masovnost. „Teško je sada postići masovnost 9. marta ili 5. oktobra, osim ako se ne desi neki vrlo incidentan povod, koji niko ne želi. I ako uzmemo da je reč o građanskom protestu, čiji je formalni organizator Stefan Pavlović, mada je očigledno da opozicija stoji logistički iza celog okupljanja prošle subote, onda je reč o uspelom događaju. Čak i to što se Mirjana Karanović i Dušan Vujošević nisu obratili je pozitivno jer pokazuje da se političke razlike mogu prevladati. Međutim, protestne šetnje moraju da imaju neko odredište, moraju šetači negde da stignu, a to znači jasan cilj, u vidu određenih zahteva“, smatra Milivojević.

Novi protest, pod parolom „Hajde da se prebrojimo“, najavljen je za subotu, 15. decembar u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari