Grupa Eyesburn: Uvek smo pevali o nepravdama 1Foto: Miroslav Dragojevic

Postoje nekakve duhovne i mentalne barijere među ljudima i postoji svet sazdan od njih i nas.

Na ovim ili onim nivoima, u zavisnosti od zemlje koju posetiš, vidiš ista pravila liberalnog kapitalizma koji nema milosti. Ako nemaš novac da pokriješ najosnovnije potrebe u životu – zdravstvo, krov nad glavom, ako nemaš kanalizaciju i sve što civilizovan čovek danas treba da ima… Postoje različiti oblici represije, ali je recept vladanja nad ljudima svuda isti, algoritam življenja je isti, kao i ovde. Drugačiji je mentalitet i platna sposobnost sistema, ali su svuda iste nepravde – primećuje Nemanja Kojić Kojot, odnosno Hornsman Coyote, frontmen grupe Eyesburn.

Dvadeset godina nakon neverovatnog koncerta koji je ova grupa napravila u klubu Fest, reggae-dub-hardcore-metal legende vraćaju se u ovaj zemunski klub. Koncert je trebalo da se održi još u martu, ali ga je epidemija korone pomerila. Ipak, Eyesburn će 20. juna otvoriti baštu kluba Fest. Tim povodom „esencijalni“ trio ovog benda, koga, pored Kojota, čine i Vladimir Lazić Laza, basista, i Aleksandar Petrović Alek, bubnjar, kažu za Danas da Eyesburn traje više od pola njihovih života, da je tu bilo svega, te da ih je proces pravljenja novog albuma naterao da se posvete muzici i drugarstvu, iz koga je i nastao bend. NJihovi albumi, među prvima u Srbiji na engleskom jeziku, zapisani su u enciklopediji domaćeg rokenrola. Posle 20 godina izlazi „Fool Control“ reizdanje na vinilu, a bend najavljuje i novi album.

* Kako su vam protekli dani u izolaciji?

Alek: Iskoristili smo ih da napravimo album. Posle „Fool Control“, ovo je prvi album koji je nastao na organski način – bez napora, razmišljanja, konstrukcija, u atmosferi druženja i sviranja. Dok smo bili zaključani, radili smo svako u svom kućnom studiju. Kojot je bio izuzetno vredan. „Pukla“ ga je neka kreativnost i napisao je tekstove za 12 pesama. Album je spoj nečeg najboljeg što mi zajedno možemo da proizvedemo u domenu – heavy metal, rock, regge, drum n bass… osnova koja je zapravo i napravila bend – spoj regge-a sa agresivnijim žanrovima.

Kojot: Dešavalo se svašta! Eyesburn je posle 10-15 godina napravio album u esencijalnoj postavi. Tu smo nas trojica, koji smo okosnica benda od početka. Imali smo ideje i pre korone, ali sam iskoristio izolaciju da sažmemo njegov oblik. To je bio prvi stepenik u pravljenju velikog povratničkog albuma, koji nam mnogo znači. Album zvuči sjajno. Uvek smo imali sposobnost da sasvim naivno, shvatanjem logike stvari koje se odvijaju u svetu, predosetimo šta će se desiti. Tekstovi su aktuelni. Što se zvuka tiče, nas trojica imamo svaki svoj muzički izraz i način sviranja od koga ne odstupamo. Malo smo stariji i iskusniji svirači, ali ostale su te esencijalne ideje, samo dvadeset godina u apgrejdu.

* Osim koncertnog datuma, da li vam je korona poremetila druge planove?

Kojot: Trebalo je 15. maja da budem u Hamburgu, gde je bio plan da se održe dvonedeljne probe sa mnogobrojnim gostima koji su svirali na „Prophecy“ albumu grupe Soulfly iz 2004. a na kojem smo mi kao grupa gostovali. Bendovi sa dugačkim karijerama prave turneje posvećene albumima. Ova turneja bi se zvala „Return to Prophecy“, ali je zbog korone odložena za 2021. Budžet za turneje više nije kao 2004. kada smo Soulfly-u bili predgrupa, videćemo kako ćemo to sve izvesti.

* Otkrijte nam ime novog albuma.

Kojot: Iskreno, još uvek ga nemamo. Ima toliko jakih pesama i ne znamo šta će da prevagne. Album je političan, ali ne u vezi ovih ili onih, nego svih.

* Drugom polovinom devedesetih i dvehiljaditih isto ste bili politični, tačnije kritički angažovani…

Kojot: Tada smo bili deca sa beogradskih ulica, tinejdžeri, mladići, sad smo ljudi, rock muzičari, regge muzičari.. To je način života, mi smo prezupčili u jednom trenutku da to treba da bude naš život i da ćemo tako živeti.

Alek: Kada se pogledaju prva dva izdanja „Freedomised“ i „Dog Life“, nema toliko političkih tekstova. Nikada direktno nismo pevali o onome što se dešava ovde, već sa ljudskog aspekta, o nepravdama koje se dešavaju, o sukobu između jakih i slabih, bogatih i siromašnih, o onome čemu smo izloženi… Učestvovali smo 1997. na mnogim svirkama Otpora, kasnije na dve turneje, koje bi sada dobrodošle da nije bojkota, koje su pozivale mlade da izađu na izbore, turneje: „Upotrebi“ (mozak) i „Vreme je“, u 25 gradova, sa još osam bendova. Ratovi, ’99… hteli, ne hteli, kao svi građani bili smo uvučeni. Nemanja je, kao čovek i autor, jako emotivan, pa se to odrazilo na albumu „Fool Control“, kao i samoj kovanici koja ima dvojako tumačenje: potpuna vladavina i vladavina budala. Nekako nas je i to opredelilo da postanemo angažovani. Naravno, i film „Munje“ se desio. Dvadeset godina kasnije ista potreba, slična situacija. Takvi su nam i novi tekstovi.

Laza: Postoji pesma na novom albumu „News Noise“. Govori o tome kako se vesti sa ovakvom tehnologijom i brzim životom pretvaraju u šum. Ne znam da li je neko probao da pusti TV na „mute“ i gleda brzo izmontirane slike koje idu, idu, idu, bukvalno kao da gledaš neki apokaliptični spot, nekog apokaliptičnog sastava koji svira nešto sumanuto. Tako iz kanala u kanal. Prevelika količina agresije koja diže tenziju, a ljudi su totalno apatični da ne mogu više ni da percipiraju. Suviše su zabrinuti za svakodnevno preživljavanje, a to nas najviše boli, toga smo deo. Ne možeš da živiš normalno od svog rada, ništa te ne interesuje i moraš uvek da budeš deo nekog višeg plana, tima. Čak i ako te to ne interesuje, oni te vrbuju agresivno na raznorazne načine. Agresivno ugrožavanje ljudskih prava i nama se to kao ljudima ne sviđa i uvek smo protiv toga i pisali i pričali. To ne trpimo. To je globalni problem, a pogotvu kod nas, ljudi gube svoju zemlju u svakom smislu, gubimo pojam da smo ustavotvorna nacija. Praktično smo zaleđeni kako da platimo infostan i struju. To je sumanuto, jer ovde ima mnogo ljudi koji pošteno rade, ali ne dobijaju šansu za normalan život.

* Da li mislite da će doći do globalne promene i oko koje ideje ljudi treba da se ujedine?

Kojot: Koliko god da su mi užasavajuće stvari koje se u svetu dešavaju, ja sam jako srećan da ljudi imaju glas i snage da se ujedine oko nečega. Siguran sam da na protestima u Americi ima mnogo ljudi koji nemaju Afroamerikance za prijatelje, već jednostavno smatraju da rasizam nije u redu. To su neki osnovni ljudski porivi i ljudske vrednosti, međusobno poštovanje. Ne želeti nekome drugome ono što ne želiš ni sebi, ali kada vidiš reakcije s druge strane, oni kao da nisu ljudska bića. Ne tiče ih se patnja nevinih. Nema empatije. Treba raditi na saosećajnosti, jer je to ono što je svet izgubio definitivno. Oguglali smo od količine informacija, čak i na slike dece iz Afrike sa onim stomacima, jer to je svet koji je negde tamo zatvoren, dok se sekiramo oko toga šta se dešava u zapadnom svetu. Međutim, kad je već doguralo do toga da u zapadnom svetu imamo ovakvu nepravdu, sutradan će to i u Srbiji biti sasvim normalna stvar.

Alek: Sistem može da se prilagodi jer ljudi prave sistem. Kako raspoređuju bogatstvo, koliko košta rad, ideja… ko uzima višak. U 21. veku obrazovanje je sve.. drugi problem je socijalna kasta. LJudi koji rade manuelne i druge slabije plaćene poslove. U Evropi vidimo da su radnici vanevropskog porekla. Vidimo da su ta društva svoje građane uzdigla, a druge uvoze… može se povući paralela sa nekim modernim, ekonomskim robovlasništvom. Ne vidim kako će to da se promeni.

* Kažete da je problem na svetskom nivou, zašto ljudi ne mogu da prozru kroz tu globalnu laž?

Kojot: Zato što su anestezirani prevelikom količinom informacija, lošim drogama, lošim alkoholom, lošom hranom, lošim životom, nedostatkom para.

Laza: Materijalni problem je problem zbog kojeg ljudi nisu socijalno aktivni, globalno, ne samo kod nas… Nismo više preosetljivi kao što smo bili možda zbog novog svetskog poretka. Treba da nađemo vremena jedni za druge, iako razmišljamo kako da preživimo. Treba da budemo malo hrabriji. Svako jurca za svojim poslom, sklapa kraj s krajem. LJudi se filuju raznoraznim glupostima, preteranim informacijama i stalno su svi anestezirani. To je u stvari ta loša droga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari