Veselin Jevrosimović: Može se iz male Srbije na krov sveta 1

Veselin Jevrosimović, bivši državni reprezentativac u atletici i šampion u skoku s motkom, „ničim izazvan“ postao je u junu 2009. predsednik Atletskog saveza Srbije.

Mnogi su se čudom čudili, šta to većinskom vlasniku kompanije Comtrade uopšte treba, većina nije ni znala za njegov atletičarski pedigre, a i oni koji su znali nisu u tome videli „dovoljan“ razlog. Šta će biznismen tog renomea u sportu gde se samo troše svoje pare i živci, a tuđih para i tuđe slave, ni od korova? Čovek takvih menadžerskih sposobnosti i reputacije koristio bi i bilo kojoj velikoj kompaniji a kamoli atletskom savezu, koliko je stvari učinio drugačijim znaju atletičari, od onih najboljih, do onih najtalentovanijih. Stavio je svojevremeno u svoj predizborni program da će za njegovog mandata biti izgrađena atletska dvorana u Beogradu, što je i ostvario. I ne samo time, stvorio sasvim drugačiju klimu u srpskoj atletici.

– U nekoliko poslednjih godina, ASS je mnogo uradio na stvaranju uslova za realizaciju programa naših vrhunskih trenera i atletičara. Otvaranjem nove atletske dvorane obezbedili smo neometani trenažni proces tokom zimskih meseci i na taj način rešili najveći problem srpske atletike. I naravno, u duhu sporta je da mislimo da uvek može bolje, i zbog toga zajedno sa lokalnim samoupravama kontinuirano i posvećeno radimo na stvaranju još boljih uslova.

* Hoćemo li dobiti naslednicu ili naslednika Ivane Španović – atletičara ili atletičarku koji će imati takav uspeh na svetskoj sceni u skorijoj budućnosti?

– Ivana Španović je zahvaljujući svojim rezultatima u poslednjih nekoliko godina postala naša najbolja atletičarka svih vremena i u ovom trenutku je veoma teško da govorimo o naslednici koja bi ponovila tako sjajne rezultate. Ali, Ivana je pravi uzor svim mladim sportistima jer im pokazuje kako je moguće da se uz domaćeg trenera, pomoć države i velikog rada na domaćem tlu, iz male Srbije može popeti na vrh sveta. Svakako ima mnogo sportista koji su krenuli stopama Ivane Španović, na primer aktuelna šampionka Evrope u juniorskoj konkurenciji – Milica Gardašević. Danas Evropi dajemo šampione i u juniorskim i seniorskim kategorijama.

* Da li se pribojavate da bi atletika mogla da izgubi popularnost koju je poslednjih godina stekla kada se Ivana Španović više ne bude takmičila, odnosno ako ne budemo imali takmičare koji će postizati značajne svetske rezultate?

– Ivana Španović nikada neće otići iz srpske atletike. Ovo što je ona uradila do sada, kao i sve što i dalje pruža, neprocenjivo je za popularizaciju ovog sporta. Ivana danas nosi krunu kraljice sportova, ali domaća atletika već ima dobru bazu za dalji razvoj. Izgradnjom infrastrukture širom Srbije, ASS velikom broju mladih omogućava uslove za početak bavljenja ovim sportom. Organizacijom velikih međunarodnih atletskih događaja (kao Evropsko prvenstvo u dvorani prošle godine) popularišemo vrhunsku atletiku kod najmlađih i svih ostalih ljubitelja sporta. Ivana će sasvim sigurno nastaviti da radi na promociji srpske atletike, od onog momenta kada sama odluči da prestane da se njome bavi.

* Rekli ste u jednom intervjuu da je iz Srbije otišao veliki broj kvalitetnih trenera. Da li je taj odliv stručnjaka zaustavljen?

– ASS već godinama radi na podizanju njihovog statusa, u 2018. godini potpisan je ugovor sa čak 24 atletska trenera. Želimo da standard ovih stručnjaka bude što viši, kako bi našim atletičarima mogli da pruže najbolje od sebe. Mislimo da je ovo jedan od poteza koji zaustavlja odliv stručnjaka iz zemlje, a mi iz Saveza se trudimo da sistematično pristupimo i ovom problemu.

* Možete li kroz brojeve možete da predstavite razvoj srpske atletike poslednjih godina, koliko je novih atletskih prostora napravljeno, da li je povećan broj atletskih klubova, da li je povećan broj registrovanih atletičara?

– Zajedno sa Ministarstvom omladine i sporta i lokalnim samoupravama, ASS je učestvovao u rekonstrukciji i izgradnji novi atletskih staza u Srbiji. Posebno smo ponosni na dve atletske dvorane – jednu u Novom Sadu, namenjenu korišćenju u zimskom periodu, i drugu u Beogradu, na Banjici, koja je prva i jedina atletska dvorana u regionu koja može se koristi tokom cele godine. Lokalne samouprave su shvatile ulaganje u atletsku infrastrukturu kao svojevrsno ulaganje u zdravlje nacije, jer atletske dvorane mogu da koriste apsolutno svi – od predškolskih ustanova do rekreativaca. Presrećni smo što se ove godine radi na izgradnji sedam novih atletskih staza i još jedne atletske dvorane. Takođe, u poslednjih nekoliko godina stalno raste broj novih atletskih klubova i registrovanih atletičara.

* Kako bi sistemski država mogla da pomogne oživljavanju atletike na ovom prostoru? Atletika je, iako bazični sport, potpuno zanemarena i na časovima fizičkog vaspitanja, nestali su školski krosevi, nestala je masovnost…

– Već pet godina, ASS implementira projekat Kids Athletics (Dečja atletika) u preko 40 gradova Srbije. Mislimo da je za decu uzrasta od 1-4 razreda osnovne škole to najbolji način da nauče osnove fizičke kulture. Očekujemo veću podršku Ministarstva omladine i sporta, lokalnih samouprava, kao i Ministarstva prosvete, jer smo sigurni da ovaj projekat predstavlja azbuku sporta. Uz razvijanje ekipnog i takmičarskog duha kroz igru, učesnici će biti osposobljeni za kvalitetnije koračanje kroz život, kao i za bilo koji sport kojim odluče da se bave. Ponosni smo što je do sada više od 80.000 učenika prošlo kroz ovaj projekat.

* Možete li da povučete paralelu između tretmana atletike u Srbiji i zemljama u regionu? Šta je to što bi mogli da „prepišemo!“ od njih?

– Što se tiče regiona, Srbija je u poslednjih nekoliko godina neprikosnoveni lider, posebno kada u obzir uzmemo razvoj infrastrukture, organizaciju velikih međunarodnih atletskih događaja, kao i nivo ulaganja u vrhunsku atletiku.

* Da li bi osnivanje Atletske akademije koja bi okupila najveće talente bilo veliki korak ulaganja u budućnost srpske atletike?

– Atletska akademija je dobra ideja i ASS na tome aktivno radi. Želimo da u okviru atletske dvorane napravimo spoljnju trenažnu stazu, razvijemo smeštajne kapacitete i osnujemo dijagnostički centar. To će sigurno pomoći talentima da realizuju svoje pune kapacitete, a pod budnim okom najboljih trenera.

* Kako vidite razvoj srpske atletike u narednih pet do deset godina?

– Radimo na stvaranju nove generacije koja će naslediti one koji su nam doneli najveći broj medalja u istoriji srpske atletike, što je, naravno, veoma težak i mukotrpan posao. Ali, mi volimo svoj posao. Nastavićemo izgradnju infrastrukture, jer mislimo da svaka osnovna škola mora da ima uslove za bavljenje osnovama atletike. Takođe, nastavićemo da organizujemo i velike atletske događaje, kako bismo nastavili sa popularizacijom kraljice sportova.

Atletika je najčistija

* Da li očekujete da sankcije protiv ruskih atletičara doprinesu smanjenju dopinga? Koliko je atletika trenutno „čist“ sport?

– Tvrdim da je atletika najčistiji sport. Žao mi je što su neki funkcioneri Svetske atletske federacije nametnuli negativno mišljenje javnosti, jer u atletici se radi najveći broj doping kontrola. Mi smo svakako najveći protivnici dopinga i voleo bih da je ovo praksa i u ostalim sportovima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari