Dojče vele: Kako u BiH vide dešavanja na Kosovu i da li i u toj zemlji ima razloga za zabrinutost? 1Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

Očekivano, u dva entiteta Bosne i Hercegovine različito se tumače poslednji događaji na Kosovu. Da li i u toj zemlji ima razloga za zabrinutost?

Nenad Nešić, ministar bezbednosti Bosne i Hercegovine i koalicioni partner Milorada Dodika, kako prenose mediji u BiH, ljutito je reagovao na fotošopiranu sliku sarajevske Vijećnice obasjane bojama zastave Republike Kosova. Nešić je „zapretio“ gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić. „Ne znam kada je BiH priznala tzv. nezavisno Kosovo? (…) Kada rušiš i prekrajaš komšijske međe, gradonačelnice, znaj da će biti srušena i tvoja“, napisao je Nešić u objavi na društvenoj mreži.

Reakcija političkih aktera u Republici Srpskoj usledila je tek nakon obraćanja Aleksandra Vučića u nedelju uvečei uglavnom je to „preslikan“ njegov stav da su u Banjskoj stradali „pobunjeni kosovski Srbi“. I predsednik RS Milorad Dodik se, u skladu s tim stavom, kategorično usprotivio navodima da je napad na Kosovsku policiju „teroristički čin“.

„Tamo su stradali ljudi i izražavam saučešće i stradalom Albancu i Srbima, ali oni nisu nikakvi teroristi“, ocenio je Dodik. On je za Radio-televiziju RS rekao da i događaj u Banjskoj potvrđuje da u BiH ima „dubokih podela“.

„Muslimani u Sarajevu su na strani Albanaca, što je nelogično, jer ako ste za teritorijalni integritet BiH, onda ne možete biti protiv rušenja teritorijalnog integriteta Srbije“, rekao je predsednik RS.

Što se tiče reakcija u BiH i regionu na događaje na Kosovu, one su, ocenjuju mnogi, „navijačkog“ karaktera i ne doprinose stabilizaciji i miru. „Naprotiv, samo produbljuju sukobe, a na Kosovu mora da zaživi autoritet međunarodne zajednice i politički dogovor“, kaže profesor banjalučkog Fakulteta bezbednosnih nauka Duško Vejnović.

„Neprimereno ponašanje“ Kosovske policije?

Vejnović smatra da je upad naoružane grupe u selo Banjska i oružani sukob sa Kosovskom policijom, koji je usledio nakon ubistva policajca i rezultirao ubistvom više napadača, posledica „neprimerenog ponašanja Kosovske policije, ali i neadekvatne reakcije međunarodnih snaga“ Kfora.

„Pretpostavljam da je to ofanzivni obaveštajni projekat – ne znam čiji, ali vidim da su posljedice velike, da je puno mrtvih. To nije u interesu mira, ne ide u prilog ni Albancima, ni Srbima, i ne ide na čast međunarodnih snaga“, kaže Vejnović za DW.

Napadači prošli „savremenu vojnu obuku“

„Ako se pokuša da se ustanovi šta se zaista dogodilo u kosovskom selu Banjska – da li je reč o ’terorističkom aktu’, kako to tvrdi Priština ili ’pobuni kosovskih Srba’, kako se govori u Beogradu, treba razjasniti mnoge nedoumice“, kaže za DW stručnjak za odbrambene tehnologije Berko Zečević. On smatra da grupa koja je upala u selo Banjsku nije očekivala da će se sukobiti sa specijalnim policijskim snagama Kosova.

„Ponašanje jedinice od trenutka prvog sukoba s policijom i njeno povlačenje u zonu manastira ukazuje da su očekivali drugačiju reakciju nekih struktura, ali da to nije trebalo da budu jedinice policije Kosova. Broj i vrsta oružja te oprema grupe jasno ukazuje da je to bila jedinica koja je prošla savremenu vojnu obuku“, kaže Zečević.

Učešće stranih obaveštajnih službi?

„Mislim da je neka strana obaveštajna služba ili grupa uticajnih osoba tu grupu podstakla na borbeno delovanje i onda je jednostavno ostavila na cedilu“, kaže Zečević za DW.

Izvlačenje naoružane i uniformisane grupe iz zone manastira bez intenzivnije borbe, koja se s obzirom na raspoloživo naoružanje mogla očekivati, za Berkovića je potvrda da su Kosovske policijske snage „dobile instrukcije“ da im dozvole da se izvuku.

Reagovao je i dekan sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i bezbednosne studije Jasmin Ahić. On kaže da je svima, pa i „apsolutnim laicima“ u svetu bezbednosti, jasno da je organizovana oružana akcija „ovolikih razmera“, a koja je imala za posledicu smrt jednog policajca i ubistvo i ranjavanje više napadača, zapravo teroristički čin.

„Svi drugačiji pokušaji politikantstva ili neke relativizacije su neozbiljni i politički kontraproduktivni. Upravo zato i nema nekih većih javnih turbulencija, jer je sve kristalno jasno“, ocenjuje Ahić za DW.

I BiH mora da bude oprezna

Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača optužuje „velikosrpske apetite“ da terorističkim akcijama žele da destabilizuju Kosovo, ali upozorava da i BiH „ima razloga za zabrinutost“, s obzirom na bliskost beogradskog režima s režimom Milorada Dodika.

„To znači da naše službe u Bosni moraju da budu spremne na adekvatan odgovor u slučaju da se slične terorističke akcije pokušaju iskoristiti za destabilizaciju BiH i ugrožavanje njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta“, kaže Tokača.

Zvanična politika RS sledi obrazloženje Aleksandra Vučića da je za sve kriv Aljbin Kurti i da je ono što se u nedelju (24. septembar) dešavalo u i oko sela Banjska, posledica „Kurtijevog terora“.

Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić kaže da se u RS niko ne pita ko je organizator, ko je platio i nabavio „silno“ naoružanje i da li možda zvanični Beograd ima veze s tim događajima.

„Opšti je konsenzus da su Srbi u pravu, a u javnom diskursu i medijima teroristi se podižu na pijedestal heroja, kao što se to čini u delu medija u Srbiji“, kaže Topić za DW.

Dan žalosti i u RS

Ona podseća i da je Vlada RS sredu 27. septembar proglasila „Danom žalosti“. „Na svim radio stanicama u RS, ali i u programu BH radija 1 kao dela Javnog RTV servisa BiH, muzika je bila prilagođena ’Danu žalosti’“, kaže sagovornica DW.

Poslovodni odbor Radio-televizije BiH tokom dana je međutim stavio van snage „jednostranu odluku direktora BH Radija 1 Dejana Kerlete o prilagođavanju programa Radija danu žalosti“.

U Banjaluci se u sredu i šetalo u znak podrške Srbima na Kosovu i protesta zbog ubijenih u selu Banjska. „Ono što je nekima upalo u oči jeste da je u toj šetnji učestvovalo vise građana nego na protestima protiv kriminalizacije klevete. I to jeste ilustracija stanja duha i svesti koji su sistemski pod nacionalnom indoktrinacijom zadnjih decenija“, zaključuje Tanja Topić.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari