Hrvatski vojni analitičar o Putinu: Njegov položaj je poljuljan, revolucija iznutra bi mogla da vodi prema goroj eskalaciji 1Foto: EPA-EFE/GAVRIIL GRIGOROVSPUTNIK

Snimke napada na Krimski most izazvale su bes u Rusiji, a granatiranje Ukrajine u ponedjeljak ujutro je ruski predsednik Vladimir Putin jasno naznačio kao odmazdu za „teroristički napad“ na Krimskom mostu.

Vojni analitičar Branimir Vidmarović analizirao je za Večernji list šta znači ova eskalacija sukoba i kako bi se mogla odraziti na nastavak rata.

„Rusija je klasificirala napad na Krimski most kao terorizam i to nosi drugačiju težinu u ruskom pravnom polju. Rusija je kroz svoju povijest u 20. stoljeću imala problema s terorizmom, a kako se promovirala kao neprobojna tvrđava i uvijek je taj terorizam morao biti kažnjen od strane vlasti na najjači mogući način jer je to javnosti zahtijevala. Vojne i političke elite su zahtijevale snažan odgovor. Zbog toga je, po meni, ova situacija iz ruske perspektive kvalitativno drugačija zbog terorističkog faktora i to uvjetuje takav napad, ovakav odgovor. To je ono što smo vidjeli u prvim danima rata – masovni raketni napad na različite ciljeve i objekte, uključujući energetsku, cestovnu infrastrukturu, kritičke objekte u Kijevu i namjerno ili ne, napade na civilne objekte u Ukrajini“, ispričao ugledni analitičar za Večernji.hr.

„Zbog tog faktora terorizma Rusija bi mogla češće i sistematičnije da sprovodi ovakve napade kako bi domaćoj javnosti pokazala odlučnost, da projektuje čvrstinu, odlučnost“, objasnio je on i dodao: „Ulazimo u novu fazu eskalacije. “

Rusiji ne odgovara dugotrajni rat

Ukrajina je u nedavnoj protivofanzivi oslobodila znatni deo teritorija, a s druge strane ruski predsednik Vladimir Putin je na svečanoj ceremoniji proglasio aneksiju četiri ukrajinske pokrajine Herson, Zaporožje, Luganjsk i Donjeck što su žestoko osudile brojne zapadne zemlje, među kojima i Hrvatska.

Zanimalo nas je kako bi napadi poput ovog današnjeg mogli da utiču na to.

„Ukrajinci su 100 odsto motivisani da oslobode sva aneksirana područja, uključujući, naravno, Krim. To više nije preporučljivo. Objavom, ili sprovođenjem delimične mobilizacije, Rusi su pokazali da su spremni da zaštite ono što su okupirali i anektirali. ,odnosno Donbas.I oni se dižu glasovi da treba pojačati tu mobilizaciju i krenuti u kontranapad.To je jedna strana svega toga-eskalacija na tom području.Plus, sada imamo faktor Krimskog mosta,što znači da će Rusi pokušaju da povrate svoje pozicije uporedo sa pokušajem probijanja ukrajinske kontraofanzive u Donbasu i uz pomoć ovako masovnih raketnih udara na energetsku, putnu i drugu infrastrukturu“, smatra Vidmarović. On smatra da će Rusi pokušati da nateraju ukrajinske vlasti na primirje i pregovore. „Zbog toga je Rusija više zainteresovana za pregovore i popravljanje ove situacije nego za nastavak rata. Rusija ima kapacitete, ali Ukrajina je izuzetno jaka uz pomoć Zapada i može da se brani dugo vremena. Rusiji ne odgovara dugotrajni rat i ona pokušavajući da učinimo sve da stvorimo kontekst u kome Ukrajina mora da sedne za sto“, rekao nam je analitičar.

Čak i ako padne…

Sve su glasnije kritike u ruskoj javnosti vezano uz vođenje „specijalne vojne operacije“ u Ukrajini i nekad nedodirljivi vojni vrh se sve više gleda kao krivac za vojne neuspehe.

Pitali smo uglednog hrvatskog analitičara koliko je u toj situaciji sigurna pozicija ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Pozicija Vladimira Putina nije poljuljana, u predsedničkom smislu da bi neko otišao da ga zameni. Nego, njegova pozicija je poljuljana u smislu njegove odlučnosti da napadne Ukrajinu. Svi ti glasovi koji ga kritikuju mogu se svesti na jedan zajednički imenitelj: vojska. rukovodstvo je odradilo loš posao i trebalo je da bude jače pogođeno.To nisu kritike koje idu ka miru ili pozivi na povlačenje, već kritike agresije na Ukrajinu.Ako u hipotetičkom scenariju padne Vladimir Putin, ne verujem da će situacija promeniće se na bolje, ali da vojni krugovi nastave agresiju na Ukrajinu. Dakle, reputacija Vladimira Putina je poljuljana u vojnim i bezbednosnim krugovima i u delu stanovništva koji zahteva jače mere prema Ukrajini“, navodi Vidmarović.

Vidmarović se osvrnuo i na mnoge Ruse koji su napustili zemlju nakon što je Putin izdao ukaz o delimičnoj mobilizaciji. On je istakao da se njihovo mišljenje ne uzima u obzir.

„Nažalost, ti ljudi nisu faktor u ruskom društvu i ne mogu ništa da promene jer je bezbednosna mreža izuzetno jaka. Svaka revolucija sa ulice nije moguća, a revolucija iznutra je moguća. Nažalost, u ovoj revoluciji iznutra ljudi koji su demokratski i prozapadni, nemaju šanse. Revolucija iznutra može samo da ide ka goroj eskalaciji“, objasnio je poznati vojni analitičar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari