Gradonačelnica Sarajeva za Danas: Kao i pre 30 godina, Sarajevo i BiH su danas na strani pravde i istine 1Foto: Lična arhiva/Grad Sarajevo

Dijete sam ratnog Sarajeva, rođena pred samu opsadu 1991. godine.

Agresiju sam zajedno sa svojom porodicom, roditeljima, babom i dedom, provela na Grbavici, u zgradi Loris koja je bila prva linija. Iako sam bila dijete, sjećam se straha, pucnjeva, mirisa paljevine… Od straha sam mucala. Godine 1995. zapaljivim mecima je zapaljen stan u kojem smo živjeli. Čistom srećom smo svi preživjeli. Uvijek ističem zahvalnost našim komšijama sa kojima smo preživljavali i najteže i najljepše trenutke, a svi smo uvijek bili kao jedna porodica. Sarajevski komšiluk je nešto posebno, prisjeća se u razgovoru za Danas Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, ratnih godina u svom rodnom gradu.

* Početkom meseca obeleženo je tri decenije od početka opsade Sarajeva, najduže u istoriji jednog glavnog grada.

– Danas, 30 godina nakon opsade, slavimo praznike, rođenja djece, unuka… Slavimo život! Čika Hikmet, teta Veska, teta Vlatka, Snježa, Amar, teta Magda, čika Duško, Iris, Tijana – hrabre i ponosne komšije. Naš komšiluk je najbolji pokazatelj i dokaz sarajevskog multikulturalizma i jedinstva u različitostima. Najvažnije od svega je njegovati čovjekoljublje i uvijek ponosno isticati da je Sarajevo grad dobrih ljudi, uvijek otvoren za sve dobronamjerne. Moje djetinjstvo u gradu pod opsadom, kao i poslijeratno vrijeme, uvijek će imati velikog uticaja na moje lične stavove, ali i cjelokupan politički angažman.

Nažalost, 1.601 dijete nije preživjelo sarajevsku opsadu. Spomen-obilježje najmlađim žrtvama opkoljenog Sarajeva nosi poruku da se sarajevski užas nikome ne ponovi. Pogotovo ne djeci. I ne samo našoj, nego i djeci širom svijeta koja i danas, prolaze kroz ratne strahote i teške životne uslove.

* Ed Vulijami, prvi inostrani novinar koji je svetu predočio postojanje koncentracionih logora u BiH, u članku za Gardijan, napisao je da se treba moliti da Ukrajina „ne uzurpira groznu titulu koju nosi BiH“, gde je bio, kako je kazao, najgori „pokolj“ od Drugog svetskog rata. Kako gledate na sve što se događa u Ukrajini? Razaranje Mariupolja, masakr u Buči neretko se porede sa Srebrenicom, Sarajevom…

– Kao što smo svjesni da se budućnost slobodne i nezavisne Evrope brani u BiH, tako smo svjesni i da se sadašnjost nezavisne Evrope brani u Ukrajini. Mi ćemo djelovati, u svojim kapacitetima i u pravno-političkom okviru u kom živimo, onoliko koliko možemo.

Mi nećemo nijemo stajati i posmatrati jer veoma dobro znamo kroz šta prolaze. Nećemo kalkulisati jer vrijednosti za koje smo i sami ginuli nemaju cijenu. Naša će pomoć možda biti kap, ali to će biti kap na pravoj strani historije, naš doprinos za slobodu Evrope i svijeta.

* U čemu vidite nadu za neko ljudsko razumevanje za stradanja, naročito u Srbiji, gde čini se kod većine preovladava ravnodušnost i odsustvo empatije? Tu mislim ne samo na patnju Sarajeva i BiH tokom rata već evo i na aktuelna stradanja u Ukrajini?

– Mi u Bosni, i u Sarajevu, i danas, kao i prije 30 godina sa ponosom se sjećamo da smo i te 92. bili na strani pravde, na strani istine, na strani civilizacije u kojoj se različitosti doživljavaju kao dar, a ne kao kazna! Sarajevo je bilo i biće grad slobodoljubivih ljudi. Sarajevo je tada kao i danas prevashodno antifašistički grad! U času kada je počeo napad na Ukrajinu, i moja poruka je bila: „Podržimo Kijev, Sarajevo zna sve vrlo dobro“. Iz ovog lijepog, nikad pokorenog grada, poručujemo da unatoč svim užasima nikada ne treba gubiti nadu i da nikada ne treba odustati od borbe za bolji svijet. Mi u Sarajevu od te borbe nikada nećemo odustati. Pozivajući se na svetost ljudskih života, pogotovo nedužne djece, u svojstvu gradonačelnice grada stradalnika, odlučno odbacujem nasilje kao metod rješavanja političkih i svih drugih pitanja i pozivam na dijalog.

* Sa kojim gradom u bivšoj SFRJ održavate najbolje odnose? Da li i na koji način sarađujete sa Beogradom?

– U fokusu djelovanja ove gradske administracije je sve jače uvezivanje s gradovima regiona kako bi međusobno što više komunicirali i sarađivali, primijenili i razmijenili dobre prakse, inicirali zajedničke projekte u korist naših građana. Krajem prošle godine na Samitu balkanskih gradova u Istanbulu, imala sam kratak susret sa gradonačelnikom Beograda, gospodinom Radojičićem. Zajedno smo se složili da je saradnja između naših prijestolnica izuzetno značajna za sve nas i za naše građane, za naše države i narode. Istakli smo da je potrebno unaprijediti naše veze u svim segmentima života. U oblasti održivog lokalnog razvoja, turizma, kulture, nauke, sporta već imamo potpisane ugovore, koje trebamo aktuelizirati i još više konkretizovati. Poseban akcent trebamo staviti na aktivnosti usmjerene ka uvezivanju naše mladosti. Sve je to je naša zadaća, naša misija.

* Neretko se, naročito iz susedstva (Hrvatska, Srbija) mogu čuti osude na račun „političkog Sarajeva“. Kako gledate na to?

– Stabilnost i mir u regionu, na bazi uzajamnog poštovanja, izuzetno su značajni za sve građane koji žive na ovim prostorima. Sarajevo je oduvijek bio otvoren grad, grad u kojem se i dalje „dodiruju svjetovi“ i svako može pronaći svoje mjesto, može prepoznati svoj znak i može živjeti svoju slobodu. Mi smo grad kulture, historije, Olimpijade, mladih ljudi, pravi smo multikulturalni grad. Mi smo u srcu Evrope u zemlji napravljenoj u obliku srca i borit ćemo se za bolju budućnost za naše građane, našu djecu, za sve nas. Svaka vrsta saradnje je dobrodošla kako bi se očuvale neprocjenjive vrijednosti naslijeđene od svakog od nas. U tom smislu Sarajevo je stalno angažirano na povezivanju s porodicama gradova regiona, Evrope i svijeta.

* Bili ste na udaru kritika Milorada Dodika i ljudi iz njegovog okruženja. Koliko je promena vlasti u Banjaluci, gde ste bili i čijem ste gradonačelniku pružili ruku, ulila nadu u otklon od sveprisutne ratne retorike?

– Sarajevo je grad koji je preživio teške periode koji su obilježili njegovu historiju, u kojima smo bez obzira na sve pokazivali i pokazujemo toleranciju i dobru volju naših ljudi. Susreti sa gradonačelnicima Banja Luke i Mostara, odmah na početku mog mandata, bez obzira na naše političke opcije, otvorili su prostore za nove dijaloge, međusobno uvažavanje, kao i prilike da se sastajemo, kontaktiramo, razvijamo naše partnerstvo. Gradovi se trebaju držati skupa, solidarisati se, pogotovo u ovo krizno doba, međusobno surađivati. To od nas očekuju naši građani.

Uskršnja čestitka

„Svima nama je zadatak da hrabro krenemo prema izazovima sadašnjice i nastavimo graditi funkcionalne, dinamične i sretne evropske gradove budućnosti. Trebamo zajedno činiti ono što od nas traži duh onih vremena i sudbina koji su nas ovdje skupa, jedne s drugima ukorijenili. Ali i ono što od nas traži novo vrijeme, novi izazovi i iskušenja! Budućnost naših gradova je sada, ovaj trenutak“, poručila je sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić, te vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti čestitala Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, sa željom da ga provedu u dobrom zdravlju, miru i sreći okruženi najbližim. „Sretan Vaskrs – Hristos vaskrse!“

Najmlađi doktor pravnih nauka

Kako piše u njenoj zvaničnoj biografiji, Benjamina Karić, rođena je u Sarajevu 1991. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2013., a magistrirala 2014. godine, na temu: „Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine“. Dobitnica je priznanja srebrena značka na Univerzitetu u Sarajevu za izuzetan uspeh tokom studija. Uporedo studirajući, 2015. diplomirala je istoriju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Doktorirala je 2018. na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici na katedri za historiju države i prava. Tema doktorske disertacije: „Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“. Najmlađi je doktor pravnih nauka u BiH i prvi posleratni doktor klasičnog rimskog prava. Članica je SDP BiH od 2010. godine, a potpredsednica od 2019. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.