Autorski tekst novinara iz Sarajeva za Danas o Dodikovom „dogovoru sa Amerikancima“: „Trošio javni novac da bi dobio oprost od Vašingtona“

Taj entitet se odlukom Narodne skupštine Republike Srpske u potpunosti vratio pod jurisdikciju državnog pravosuđa Bosne i Hercegovine, čime je dijelom okončanja višemjesečna kriza u zemlji.

Odluka je očito ishodovana pod pritiskom Vašingtona, a kao nagradu za postupke entitetskog parlamenta u kojem većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata, američko Ministarstvo finansija skinulo je četiri Dodikova saradnika sa liste sankcionisanih osoba. Dodik najavljuje da bi spisak amnestiranih mogao biti proširen, uključujući možda i njega lično. „Možda se vidimo u Americi“, rekao je Dodik.

Suočen sa optužbama sa korupciju i destabiliaciju Bosne i Hercegovine, Dodik i njegov najuži krug saradnika već neko vrijeme su pod sankcijama Stejt departmenta. Sankcinisane su i neke kompanije koje se dovode u vezu sa Dodikovom mrežom.

Premda je u javnosti govorio kako Amerikanci sankcije mogu „okačiti mačku o rep“, Dodik je trošio stotine hiljada dolara javnog novca kako bi dobio oprost od Vašingtona.

Sankcije su ozbiljno ugrozile ionako slabu ekonomiju Republike Srpske. Samo u posljednje dvije godine entitet je ostao bez više miliona eura nepovratnih sredstava iz Evropske unije. Trenutno vodeći centristički blok u Briselu ne želi finasirati ništa što dolazi iz Banja Luke. Njemačka je, na primjer, od prošle godine obustavila najmanje četiri projekta u Republici Srpskoj vrijedna 105 miliona eura.

Čini se, međutim, da je Dodik svjesno produbljivao sukob sa Zapadom do granice pucanja. U tom kontekstu je ovog ljeta i donio seriju zakona kojima Republiku Srpsku stavlja izvan nadležnosti državnog pravosuđa Bosne i Hercegovine, nakon što ga je državni Sud BiH suspendovao sa pozicije entitetskog predsjednika.

Odluka državnog Suda BiH ostala je jedina mjerodavna u međunarodnom pravnom poretku, osuđujućom presudom Dodik je automatski prestao biti sagovornik za većinu evropskih čelnika, izuzev mađarskog premijera Viktora Orbana, ali je Dodik očito rizikovao i ciljao na nešto više. Politikom maksimalnog zatezanja nadao se boljoj pregovaračkoj poziciji sa Vašingtonom.

Premda dugogodišnji čelnik Republike Srpske već decenijama kreira sliku čovjeka koji prkosi Sarajevu i međunarodnoj zajednici, kada se linija odgovornosti povuče – on uvijek zna gdje se zaustaviti. Najnoviji slučaj samo potvrđuje obrazac.

Opterećeni ratovima u Gazi i Ukrajini, administracija američkog predsjednika prihvatila je strategiju izbjegavanja napetosti i konflikta, minimalno djelovanje i fokusiranost na to da u Bosni i Hercegovini sve prođe bez sukoba. Zapadu ne treba novi rat. Da je kojim slučajem direktno vodio pregovore sa Dodikom, sam Donald Tramp bi rekao – divan sporazum.

Vašington je pokazao da je i dalje jedini u stanju kontrolisati procese na Zapadnom Balkanu.

Moguće je da Bosna i Hercegovina ulazi u period političke stabilizacije.

Ako je Dodik i ispregovarao vlastitu slobodu, ona će biti lično za njega. U vezi sa ostatkom Bosne i Hercegovine, bit će potrebno dosta vremena da se saniraju posljedice njegove politike.

Autor je novinar iz Sarajeva.

Stavovi autora ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.