Radulović za Danas: Vratiti mandat građanima, u suprotnom Crna Gora ulazi u "kružni tok" iz koga neće znati da izađe 1Foto: pobjeda.me

Crnogorski premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kaže da bi trebalo da se u Skupštini izglasa inicijativa o razrešenju predsednika Mila Đukanovića koju traži proruska partija Demokratski Front, a koja tvri da može da razreši predsednika države u parlamentu, bez Ustavnog suda.

Po oceni Abazovića time se šalje važna politička poruka, a pitanje je, kazao je za Glas Amerike, za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom.

Prema Ustavu, predsednika Crne Gore Skupština može razrešiti kada Ustavni sud utvrdi da je povredio Ustav.

Ustavni sud Crne Gore od potrebnih sedam, trenutno ima troje sudija. Njegov rad zbog toga je blokiran, a crnogorska skupština jedina ima mogućnost i obavezu da popuni upražnjena mesta.

Dogovora o tome mesecima nema, a s obzirom da trenutno nema ni parlamentarne većine, neizvesno je kada će rad suda biti deblokiran. Treba napomenuti i da je krajem jula poslanica premijerove partije URA Suada Zoronjić, kao članica nadležnog skupštinskog Ustavnog odbora, osamnaest puta bila uzdržana prilikom glasanja za izbor sudija Ustavnog suda.

O aktulenoj političkoj paralizi Crne Gore nakon pada dve vlade u poslednje dve godine i načinima kako izaći iz krize razgovarali smo sa pravnikom Branislavom Radulovićem koji je i kopredsednik Igmanske inicijative za Crnu Goru.

*Koji odgovor može biti „lekovit“ da Crna Gora izađe iz trenutnog ambisa, kako pojedini analitičari opisuju aktuelno stanje ?

Kada je društvo u (institucionalnom) ambisu, rješenje nije u produbljivanju „rupe“ u kojoj je uvedeno destrukcijom ustavno-pravnog sistema i povlačenjem antisistemskih rješenja.

Odgovor nije u partikularnim potezima, već u društvenom dogovoru i traženju najmanjeg zajedničkog imenitelja.

Ukoliko „zajednički imenitelj“ nije neka jasna programska platforma ili strategija koju bi sprovela vlada sa stabilnom većinom u parlamentu, onda se, po pravilu, vrši „resetovanje“ sistema kroz zakazivanje prijevremenih izbora.

U većini uporednih sistema koji imaju iskustvo sa funkcionalnim demokratijama, održavanju prijevremenih parlamentarnih izbora, prethodi formiranje prelazne, oročene koncentracione vlade, ali očito je da ova opcija sada nije većinska projekcija, tim prije što ta opcija nije iskorišćena odmah nakon izglasavanja nepovjerenja 43-ćoj vladi.

*Da li je moguće da odgovor na političku krizu uskoro više neće biti moguće naći u važećim ustavnim rešenjima ? 

Ukoliko se nastavi sa politikom „zatezanja konopca“ Crna Gora će doći u poziciju da neće moći odgovore naći u svom ustavnom aktu, usljed većeg broja opstrukcionih poteza.

Ustavopisac nikada ne normira „apsolutno“ sve opcije, posebno one koje su proizvod antisistemskog ponašanja institucionalno najodgovornijih državnih organa.

Takva institucionalna „destrukcija“, ne samo da će produbiti „agoniju“ institucija koje se već duže nalaze u v.d. stanju ili su u stanju blokade, već će blokirati šanse Crne Gore da sačuva svoju EU agendu.

To bi bilo pogubno ne samo za ovu, već sve buduće generacije Crnogoraca, koje bi bili vraćeni u vizantijski civilizacijski krug.

Stoga treba iskoristiti postojeći ustavni sistem i umjesto politike destrukcije vratiti se na politike zaštite javnog interesa.

*U konačnom, šta može biti izvjestan institucionalni odgovor na trenutnu krizu ?

Riješenje je u postupanju crnogorske Skupštine koja može zaustaviti ovo „vrćenje u krug“ i vraćanjem mandata građanima omogućiti da se od strane građana provjeri legitimitet svih zastupljenih politika u prestavničkom tijelu.

U suprotnom Crna Gora ulazi u „kružni tok“ iz kojeg neće znati da pronađe izlazni pravac.

To zasigurno nije interes crnogorskih građana, niti odgovoran pristup, bez obzira sa kog političkog „pola“, koalicije ili „većine“ dolazio.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.