odesa zitoFoto: EPA-EFE/TURKISH DEFENCE MINISTRY

Ruske bespilotne letelice su pogodile skladišta žita i luke duž Dunava na koje se Ukrajina sve više oslanja kao na alternativni transportni put ka Evropi, pošto je Moskva raskinula ključni ratni sporazum o transportu preko Crnog mora.

U isto vreme, natovareni kontejnerski brod koji je u crnomorskoj luci Odesi još od ruske invazije pre više od 17 meseci otplovio je privremenim koridorom koji je Ukrajina uspostavila za trgovačke brodove.

Ukrajinska privreda, pogođena ratom, u velikoj meri zavisi od poljoprivrede. Njen poljoprivredni izvoz, kao i ruski, takođe je ključan za svetske zalihe pšenice, ječma, suncokretovog ulja i druge hrane na koju se oslanjaju zemlje u razvoju.

Pre mesec dana Kremlj je raskinuo sporazum koji su prošlog leta posredovale UN i Turska da bi se osigurao bezbedan izvoz žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora. Od tada, Kijev pokušava da preusmeri transport preko Dunava i drumske i železničke veze u Evropu. Ali troškovi transporta na taj način su mnogo veći, neke evropske zemlje su se uzdržale zbog posledica po cene žitarica, a dunavske luke ne mogu da podnesu isti obim kao morske.

Guverner Odese Oleh Kiper rekao je da su primarni ciljevi ruskog bombardovanja tokom noći bili lučki terminali i silosi za žito, uključujući luke u delti Dunava. Protiv-vazduhoplovna odbrana uspela je da presretne 13 bespilotnih letelica iznad regiona Odesa i Mikolajiv, navodi se u izveštaju ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.

Bio je to najnoviji usred višenedeljnih napada uz vazduha dok je Rusija gađala luke u delti Dunava, koje su samo oko 15 kilometara od granice s Rumunijom, članicom NATO-a.

Jedan kontejnerski brod je isplovio iz Odese kao prvi od 16. jula, rekao je Oleksandr Kubrakov, zamenika ukrajinskog premijera. Taj brd je bio u Odesi od februara 2022.

„Džozef Šulte“ pod zastavom Hong Konga putovao je privremenim koridorom koji je Ukrajina tražila od Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Sjedinjene Američke Države su upozorile da se ruska vojska sprema za moguće napade na civilne brodove u Crnom moru.

Protivbrodske mine takođe čine putovanje rizičnim, a troškovi osiguranja brodova će verovatno biti visoki za operatere. Ukrajina je rekla IMO-u da će „dati garancije za nadoknadu štete“.

Analitičari kažu da je transport u Crnom moru generalno ostao stabilan od kraja ugovora o žitu, uprkos višim stopama osiguranja, ali su isporuke iz Ukrajine opadale.

Prošle nedelje, ruski ratni brod ispalio je hice upozorenja na teretni brod pod zastavom Palaua u južnom Crnom moru. Po ruskom Ministarstvu odbrane, „Sukru Okan“ je pllovio na sever ka ukrajinskoj dunavskoj luci Izmail.

Podaci o praćenju brodova koje je analizirao Asošijeted pres potvrdili su da je sada „Džozef Šulte“ plovio prema jugu.

Prema Kubrakovu, taj brod prevozi više od 30.000 tona tereta, u 2.114 kontejnera, uključujući prehrambene proizvode.

On je rekao da će se koridor prvenstveno koristiti za evakuaciju brodova blokiranih ratom u ukrajinskim lukama Černomorsk, Odesa i Pivdenji.

Cene pšenice porasle su za više od pet odsto u Čikagu u sredu zbog ruskih napada koji su izazvali rast cena žitarica i na drugim tržištima.

Posle višemesečnog pada, cene globalnih prehrambenih proizvoda poput pšenice, pirinča i biljnog ulja porasle su u julu zbog okončanja sporazuma o žitu i indijskih ograničenja izvoza nekih vrsta pirinča, saopštila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu.

„Džozef Šulte“ je bio najvredniji brod među 60 blokiranih u Ukrajini od početka rata, kaže Džon Stapert, viši menadžer za životnu sredinu i trgovinu Međunarodne komore za brodarstvo koja predstavlja 80 odsto svetske komercijalne flote.

On je napomenuo da je politička bliskost Kine Rusiji verovatno pomogla da se brodu omogući odlazak. Malo je verovatno da će druga plovila uslediti, rekao je, bilo zbog njihovih zastava ili luka u kojima su u Ukrajini.

Na prvoj liniji fronta, izgleda da Ukrajina pokušava da „zabije klin“ između ruskih snaga na jugu, ali se suočava sa jakim odbrambenim linijama i napreduje bez podrške iz vazduha.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari