ruski vojni brod crno moreFoto: EPA-EFE/ERDEM SAHIN

Pre tri nedelje, brodovi ruske ratne mornarice pokušali su da blokiraju izlazak američkog nosača aviona Hari Truman iz Jadranskog mora, otkrio je u intervjuu za rimsku La Repubblica admiral Đuzepe Kavo Dragone, načelnik Vrhovnog štaba odbrane Italije. Rekao je da su ruski ratni brodovi stigli duž italijanske obale do Ankone.

Prema rekonstrukciji italijanskog dnevnika, ruski brodovi su 22. jula blokirali ulazno-izlaznu rutu iz Jadranskog mora kako bi pokušali da spreče kretanje američkog nosača aviona. To je dovelo do ogromnog porasta tenzija i niza manevara NATO i ruskih brodova u toj oblasti.

U svojoj rekonstrukciji događaja, La Repubblica piše da su komandanti NATO-a odmah reagovali na ruske poteze u Jadranu, koji su želeli da pokažu da neće odustati od kontrole nad prelazom iz Jonskog u Jadransko more. Krajem jula ruska krstarica Varjag bila je manje od 100 kilometara udaljena od američke krstarice Forest Šerman, pišu oni.

Ovi brodovi su se nalazili na bokovima rta Santa Marija di Leuka, ruski brod na jadranskoj strani i američki brod na jonskoj strani. Nešto južnije nalazio se nosač aviona Hari Truman sa svojom američkom pratnjom.

Trumanu su se pridružili brodovi NATO-a iz Turske, Grčke, Italije, Španije i SAD i formirali su trg oko nosača aviona 25. jula, piše italijanski dnevnik. Dodaju da je 31. jula Global Havk, jedan od najvećih američkih špijunskih aviona, satima patrolirao nad Jonskim morem.

Ministarstvo odbrane Hrvatske: Upoznati smo sa situacijom

„Hrvatska kontinuirano prati situaciju i u kontaktu je sa saveznicima i partnerima. Preko Centra za pomorske operacije Hrvatska ratna mornarica prati situaciju u Jadranskom moru, uglavnom u zoni svoje odgovornosti. To se prvenstveno odnosi na plovidbu brodova stranih mornarica. Na osnovu navedenog, Komanda HRM je upoznata sa prisustvom, odnosno plovidbom brodova Ruske Federacije u Jadranskom moru. S obzirom na to da nije uočen ulazak brodova u teritorijalno more Republike Hrvatske, nije bilo razloga za reagovanje“, rečeno je u Ministarstvu odbrane.

Akrap o ruskim brodovima u Jadranu: „Radi se o uobičajenim aktivnostima“

To su uobičajene aktivnosti oružanih snaga Ruske Federacije, rekao je stručnjak za bezbednost prof. Dr. Gordan Akrap večeras u centralnom Dnevniku HTV-a komentariše kretanje ruskih brodova u Jadranu.

Akrap je istakao da je brod „Grigorovič“ bio i na visini Splita, gledano sa hrvatske obale.

On je, međutim, rekao da ovu akciju ne treba shvatati tako ozbiljno.

– To su uobičajene aktivnosti oružanih snaga Ruske Federacije, bez obzira da li su u pitanju vazdušne ili pomorske snage, koje pokušavaju da stupe u kontakt sa snagama NATO-a u cilju provere organizovanosti, efikasnosti, mobilnosti i sistema komandovanja, kontrolu i vođenje NATO alijanse i zemalja članica NATO alijanse u krizama, rekao je Akrap.

On je dodao da takve slučajeve često viđamo na Baltiku, odnosno Severnom moru i Norveškoj, a sada to viđamo i na Jadranu.

On je istakao da je more veoma dobro zaštićeno – štite ga Hrvatska, delom Albanija, Italija.

– Na tom delu se nalaze i tri velike pomorske baze koje koriste italijanske oružane snage, ali i snage NATO alijanse, rekao je Akrap.

Takođe je istakao da su Rusi već zauzeli pomorsku avio-bazu u Siriji i napravili je svojom bazom.

On je dodao da je u najnovijoj ruskoj strategiji predsednik Vladimir Putin napisao da je ceo Mediteran, a ne samo istok, poprište njihovih operacija.

On je rekao da je pored četiri broda u Jadran ušlo i nekoliko podmornica, ali su bile praćene od početka do kraja i odmah vraćene nazad.

– Nije bilo pretnji ni zemljama članicama NATO alijanse, ni oružanim snagama, rekao je Akrap.

– S druge strane, Rusi pokušavaju da dobiju pomorsku vazdušnu bazu u Tripoliju, odnosno na teritoriji Libije, pokušavaju da dobiju dogovore ili sa Sudanom, ili sa Egiptom da dobiju jednu u Crvenom moru, a sa Vijetnamom, jer na ovaj način pokušavaju da svoje vojne i pomorske baze naprave van njegovog prostora, dodao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari