Komunikacioni sistemi su meta NATO neprijatelja: Kako osujetiti ruske sabotere? 1Foto: EPA

U oktobru je pored švedskog autoputa otkriven kritični optički kabl od velikog strateškog vojnog značaja koji je presečen na nekoliko mesta.

Takvi napadi postaju sve učestaliji – policija je istražila oko 30 slučajeva sabotaže, uglavnom duž istog puta, prema izveštaju iz juna, piše u analizi za CEPA.org Heine Sandvik Breke, student na Američkom univerzitetu u Vašingtonu koji je služio kao regurt u norveškoj vojsci.

Posledice su duboko zabrinjavajuće, čak i ako se pretpostavi da Rusija nije bila umešana (ona ima dugu istoriju hibridnih ratnih napada). Ako državni ili nedržavni akteri mogu lako da ometaju ključne komunikacione veze, zemlje NATO-a hitno moraju da pronađu rešenja.

Lako je zamisliti haos, na primer, u slučaju ruske invazije na slabo utvrđeni švedski ostrvo Gotland, čak i dok su ometene veze za prenos podataka i mobilni signali.

Švedske snage bi se okrenule satelitima, ali oni takođe mogu biti ranjivi, što Rusija pokazuje mesecima unazad ometanjem GPS i drugih signala pomoću svemirskih tehnologija u Baltičkom moru i Ukrajini.

Sateliti Zapada u orbiti takođe bi mogli brzo postati vojni ciljevi u slučaju izbijanja većeg sukoba. U martu je Američka svemirska vojska primetila Kinu kako vežba manevre „svemirske borbe“ između satelita.

Uspešan napad u ratnom vremenu mogao bi ometati vojne operacije i nanositi štetu globalnim navigacionim sistemima. Slično tome, podvodni kablovi u Baltičkom moru već su presečeni i bili bi među prvim ciljevima.

Obim mogućeg haosa je veliki i podstiče mnoge manje kompanije da traže rešenja. Jedna od takvih je švedska kompanija TERASi. Već tri godine radi na rešenju. Nazvan RU1, a dovoljno mali da stane u dlan ruke, tvrdi se da je to najmanji milimetarski radio na svetu. Takvi radio uređaji koriste talasne dužine od deset do jednog milimetra – elektromagnetni spektar između mikrotalasa i infracrvenog zračenja – i mogu prenositi ogromne količine podataka.

Prema kompaniji, ovakve jedinice mogle bi da transformišu komunikacije kako u civilnom okruženju, tako i na bojnom polju.

TERASi je jedna od nekoliko kompanija koje se žure da razviju tehnologiju komunikacija nove generacije.

Pre dve godine, britanska kompanija BluWireless predstavila je uređaj sličnih mogućnosti pod nazivom PhantomBlu. I RU1 i PhantomBlu su mmWave (milimetarski talas) radio uređaji, ali se po nekim karakteristikama razlikuju; međutim, dele jednu ključnu prednost: nijedan od njih ne zavisi od optičkih kablova ili satelitske konekcije da bi funkcionisao.

Ovi radio uređaji mogli bi biti pričvršćeni na dronove ili balone, a zatim podignuti u vazduh kako bi formirali sigurnu komunikacionu mrežu. Takvu mrežu bi bilo veoma teško identifikovati ili napasti bez upotrebe direktne sile, što povećava rizik da bi, na primer, ruske akcije mogle eskalirati iz hibridnog u otvoreni rat.

Džejms Kempion, irski suosnivač i izvršni direktor TERASi-ja, rekao je za CEPA kako bi se njihovi radio uređaji mogli koristiti u drugom scenariju. Trupe bi „postavile više kamera koje gledaju iz različitih uglova, zatim uzeli video signal, povezali ga na RU1 i uspostavili daljinsko nadgledanje“.

„To bi značilo da osoblje ne bi uvek moralo biti na prvoj liniji da prati šta se dešava“, objašnjava Kempion. On ističe gigabitni kapacitet prenosa podataka ovog radija. „Može to biti kamera, radar ili bilo koji senzor koji je potreban“, kaže Kempion.

Oni bi se mogli koristiti i u slučaju kada satelitski signali zakažu. Iako mmWave radio sistemi nisu direktna konkurencija satelitima na terenu, sve zavisi od operacije. „U određenim scenarijima, mogli biste zameniti satelitske linkove“, kaže Kempion.

Svaka jedinica trenutno ima maksimalni domet od 20 kilometara, što on naziva „balonom konektivnosti“. Svaka može biti povezana s narednom kako bi se izgradila lančana mreža.

Kompanija radi i prilagođava se iskustvima sa stvarnog bojnog polja. „Jedan od najvećih problema koji se vidi u Ukrajini je osetljivost na ometanje, jer konvencionalni sistemi rade otprilike u istom opsegu talasnih dužina“, navodi Kempion. Za razliku od toga, mmWave radio koristi laserske zrake na mnogo višim frekvencijama, što ove jedinice čini veoma otpornim na ometanje.

Mala veličina radija takođe olakšava trupama njihovu upotrebu na terenu. „Mogu da nose privatnu 5G mrežu sa sobom“, kaže Kempion. Iako jedinice zahtevaju liniju vida, njihova veličina ih čini izuzetno mobilnim.

„Zahtev za linijom vida zvuči kao ogroman problem“, kaže on, „ali jedinice se mogu integrisati u druge bespilotne platforme, poput UAV-ova ili UGV-ova.“ U scenariju gde planina blokira liniju vida, UAV bi mogao da funkcioniše kao relej u vazduhu, objašnjava on. Jedinice omogućavaju prijem signala u udaljenim područjima gde bi ranije bio potreban Starlink.

Satelitska internet konstelacija Starlink široko se koristi u ratu u Ukrajini. Zemlja je zatražila pomoć od vlasnika SpaceX-a nakon ruske invazije 2022. godine, a Ukrajina je od tada dobila pokrivenost signalom od hiljada satelita. Međutim, to nije prošlo bez kritičnih nedostataka, uključujući odluku vlasnika SpaceX-a, Ilona Maska, iz 2022. da privremeno prekine signal u Ukrajini.

Kempion tvrdi da gubitak signala te vrste ne bi mogao da se dogodi sa njegovim jedinicama. Za razliku od Starlink-a, TERASi nema mogućnost ometanja radija nakon što su raspoređeni. Postoji još jedna prednost — jednom kada je satelit lansiran, teško je napraviti promene. Nasuprot tome, opterećenje na mmWave radiju može se lako prilagoditi ako protivnik otkrije način da ga ometa ili poremeti.

Veliki deo rada kompanije do sada je rezultat saradnje sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA). TERASi već ima nekoliko ugovora sa ovom agencijom. Što se budućnosti tiče, Kempion kaže da je cilj da kompletan proizvod bude dostupan u drugoj polovini naredne godine.

ESA sada finansira veliki satelitski program koji ima za cilj da se suprotstavi Maskovom Starlink-u: „To je značajan korak ka evropskom suverenitetu i sigurnoj povezanosti“, izjavila je EU 2024. godine.

Kompletne državne satelitske usluge ovog programa planirane su za isporuku do 2030. U međuvremenu, trka za brza rešenja komunikacija na bojnom polju – kako u svemiru, tako i na zemlji – i dalje traje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari