VOA: Šta se zna o Vagner grupi i regrutaciji u Srbiji 1Foto FoNet Marko Dragoslavić

Sjedinjene Države najavile su u petak da će Vagner grupi naredne nedelje uvesti nove sankcije i da će je označiti i kao transnacionalnu kriminalnu organizaciju, što bi značilo zamrzavanje bilo koje imovine te ruske privatne vojne kompanije u Americi, a Amerikancima zabranjeno da s njom posluju, piše danas Glas Amerike (VOA).

„Ohrabrujemo druge zemlje da nam pomognu da se obračnumo sa sposobnošću Vagner grupe da čini zverstva širom sveta. Ovo nema veze samo sa tim da se onemoguće da čine zverstva u Ukrajini, već širom sveta“, rekao je u intervjuu za Glas Amerike portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi, povodom najnovije odluke Vašingtona.

Aktivnosti Vagner grupe ponovo su dospele u centar pažnje svetske javnosti posle ruske invazije na Ukrajinu, a njeni pokušaji da regrutuje plaćenike, između ostalog i u Srbiji, zabrinuli su Sjedinjene Države.

Na problem regrutacije „vagnerovaca“ u Srbiji je tokom nedavne posete Beogradu i susreta sa predsednikom Aleksandrom Vučićem ukazao i savetnik Stejt departmenta Derek Šole.

„Uvideli smo da Vagner grupa nastoji da regrutuje vojnike iz Srbije i drugde. Mislimo da je to neodrživo”, rekao je Šole novinarima nakon razgovora sa Vučićem.

Rekavši kako ne zna „ima li povodom toga zabrinutosti u Srbiji“ , Šole je najavio da će SAD sarađivati sa vlastima „u Beogradu i drugde gde je Vagner aktivan“ kako bi okončali njihove aktivnosti.

Na pitanje kakve informacije ima o aktivnostima Vagner grupe i regrutaciji u Srbiji, zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar u intervjuu za Glas Amerike – tokom posete Beogradu – nije ponudio konkretne primere, ali je podsetio na Šoleovu izjavu, ocenivši da „Vagner ima veoma maligni uticaj širom svijeta“.

„Loše je za bilo koju zemlju da to radi. Ovde je to nelegalno. Vlada Srbije je jasna tim povodom, kao i naša. Ako ima toga, potrebno je da se zaustavi i vlada to treba krivično da goni. Imamo njihovu rešenost da će to da urade. To je dobro“, naglasio je Eskobar.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, u intervjuu za TV Hepi, ranije osudio oglas Vagnera o regrutaciji koji je objavljen, a zatim i povučen sa portala „Raša Tudej Balkan“ na srpskom jeziku i negirao da je na barikadama na severu Kosova krajem prošle godine, bilo “vagnerovaca”.

Šef Vagnera, Jevgenij Prigožin je, u odgovoru na pitanja Glas Amerike na Telegram kanalu, negirao bilo kakav kontakt Vagnera sa Srbijom. On je, prema izveštaju Rojtersa, u petak kategorički tvrdio da Vagner ne „regrutuje Srbe“ da se bore u Ukrajini.

Glas Amerike navodi da MUP nije odgovorio na pitanja o njihovim saznanjima o regrutaciji u Srbiji.

Kendis Rondou, direktorka projekta „Future Frontlines“ pri vašingtonskom tink-tenku “Nova Amerika”, koja godinama istražuje Vagner, tvrdi da se srpski državljani godinama regrutuju za Vagner grupu, premda se mnoge informacije zasnsivajuna podacima sa društvenih mreža.

„Vidimo veoma visok broj srpskih regruta ili barem ljudi koji kažu da su uključeni. Vidimo veterane rata na Balkanu 90-tih, što je u stvari česta pojava. Interesatno je da je bilo regruta i iz Nemačke, nekih iz Poljske”, navodi Rondou, koja nije precizirala u kojim su zemljama srpski državljani – pripadnici Vagner grupe – bili raspoređeni.

Način na koji Vagner regrutuje hiljade pripadnika, često u konfliktnim i postkonfliktnim zonama, posebno zabrinjava radnu grupu Ujedinjenih nacija koja se bavi upotrebom plaćenika kao sredstva za kršenje ljudskih prava, kojKendis Rondou,a djeluje u okviru mandata Saveta za ljudska prava svetske organizacije.

Članica grupe, profesorka na univerzitetu Kopenhagena Sorha Meklaud, za Glas Amerike regrutaciju „vagnerovaca“ naziva predatorskom.

“U nekim slučajevima koristi se prinuda i pretnje članovima porodice da bi se ljudi naterali da se bore za Vagner. To je zabrinjavajuće jer je u suštini reč o trafikingu ljudima da budu plaćenici. Takođe smo videli da se regrutuju bivši borci Islamske države”, kaže Meklaud, koja je u svom istraživanju u oblasti međunarodnih zakona za ljudska prava usredsređena na privatne vojne i bezbednosne kompanije, te privatizaciju oružanih konflikta.

Vagner grupa, kako se veruje, postala je aktivna 2014. godine – posle ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, a njeni plaćenici učestvovali su u konfliktima i vojnim operacijama na Bliskom istoku, u Africi i u Latinskoj Americi, podseća VOA.

Od početka ruskog rata u Ukrajini, Vagner ima istaknutu ulogu na ukrajinskom ratištu – posebno u borbama za istočne gradove Soledar i Bahmut.

Prema procenama Bele kuće, u Ukrajini se bori oko 50.000 pripadnika Vagner grupe.

Prigožin – poznat pod nadimkom „Putinov kuvar“ zbog unosnog posla sa keteringom – tek je u septembru prošle godine priznao da je osnivač, nakon što je to prethodno negirao.

Poslednjih meseci otvoreno govori o operacijama Vagner grupe u Ukrajini, a analitičari ocenjuju i da mu jača uticaj u Rusiji, navodi Glas Amerike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari