Suzana Vasiljević brani Vučića za britanski Telegraf zbog optužbi o "snajperskim safarijima": "Nije koristio oružje" 1Foto: BETAPHOTO/STA/Nebojsa Tejic/MO

Predsednik Srbije optužen je za učešće u „snajperskim safarijima“ u Sarajevu tokom rata u BiH, u kojima su bogati stranci navodno plaćali velike sume novca da pucaju na civile.

Navodno je Aleksandar Vučić bio prisutan na jednom od vojnih položaja iznad grada odakle su stranci, kako se navodi, plaćali da pucaju na njegove stanovnike tokom opsade od 1992. do 1996. godine, piše britanski Telegraf. Pojavio se i video snimak koji ga, izgleda, prikazuje kao mladića kako putuje u vozilu, koje je na prtljažniku imalo ljudsku lobanju sa plavom kacigom mirovnjaka Ujedinjenih nacija.

Tvrdnje protiv gospodina Vučića – koje on odlučno poriče – izneo je Domagoj Margetić, hrvatski istraživački novinar. On je podneo žalbu protiv predsednika italijanskim tužiocima, koji već istražuju navode da su Italijani, Rusi i Amerikanci učestvovali u „ljudskim snajperskim safarijima“ tokom sukoba.

Gospodin Margetić je rekao: „Obavestio sam javno tužilaštvo o svim svojim saznanjima o vezi Aleksandra Vučića sa ljudskim safarijima u ratno vreme u Sarajevu. Priložio sam sve dokaze, video materijale, foto dokumentaciju, audio i video dokumentaciju, kao i medijsku dokumentaciju iz tog vremena“. U svom podnesku, gospodin Margetić je tvrdio da je gospodin Vučić bio „član paravojnog odreda, pod kontrolom srpske radikalne stranke iz Srbije, tokom rata 1992. i 1993. godine“.

Jedinica je bila „stacionirana na ratnom položaju na Jevrejskom groblju u Sarajevu“, tvrdi gospodin Margetić. Groblje su srpske snage koristile kao snajperski položaj.

Više od 10.000 ljudi je ubijeno granatiranjem i snajperskom vatrom tokom opsade. Gospodin Margetić dalje tvrdi da ga informacije „bez ikakve sumnje smeštaju u vreme i mesto ovih zločina“. Naveo je video snimak iz 1993. godine koji, kako je tvrdio, prikazuje gospodina Vučića kako nosi pušku. Pristalice srpskog lidera su odbacile tvrdnje i rekle da je predmet na snimku bio stativ za televizijsku kameru, koji je gospodin Vučić nosio jer je u to vreme radio kao novinar. Gospodin Vučić je rekao da je predmet bio kišobran.

Tužioci u Milanu su pokrenuli istragu nakon što su dobili informacije u kojima se tvrdi da su bogati Italijani bili među bogatim strancima koji su plaćali da pucaju na bosanske civile, sa premijom za žene, decu i muškarce u uniformama. „Ratnim turistima“ je navodno bilo dozvoljeno da pucaju na civile od strane bosansko-srpskih milicija pod komandom Radovana Karadžića.

Suzana Vasiljević, portparolka predsednika, izjavila je za Telegraf: „Tvrdnje koje je izneo hrvatski novinar Domagoj Margetić predstavljaju udžbenički slučaj zlonamerne dezinformacije, čija je svrha narušena institucionalna kredibilnost Republike Srbije i njenog predsednika.“

„Predsednik Vučić nije učestvovao u borbenim aktivnostima, nije koristio oružje i nije imao nikakvu ulogu ni u jednoj ratnoj operaciji.“ Dodala je da su optužbe „politički motivisane“ i pokušaj da se „potkopa međunarodni ugled Srbije“.

Dokumentarac pod nazivom „Sarajevo Safari“, objavljen 2022. godine od strane slovenačkog reditelja, izneo je slične tvrdnje o strancima na „vikend ratnim safarijima“. Upitan o nedavno objavljenom videu koji izgleda prikazuje gospodina Vučića sa vozilom lobanje, srpski izvor je rekao da automobil nije njegov i da su, u svakom slučaju, „takvi automobili bili svuda po ratnoj zoni“.

Tvrdnje da su bogati stranci putovali u Sarajevo na „snajperske safarije“ ponovio je i jedan bivši italijanski diplomata. Majkl Đifoni, koji je bio zamenik šefa italijanske diplomatske misije u Sarajevu, tvrdio je da mu je čim je stigao u grad 1994. godine rečeno: „Znate, organizuju se safariji. Mnogo bogatih ljudi dolazi ovde – neki su lovci, drugi su biznismeni. Vojska i paravojne jedinice ih vode u brda “iznad Sarajeva” i za to plaćaju.“

SISMI, italijanska obaveštajna agencija, obaveštena je o ratnom turizmu i, u saradnji sa bosanskom obaveštajnom službom, uspela je da spreči dolazak Italijana, rekao je on za list „La Republika“.

Međutim, italijanske vlasti nisu bile u stanju da identifikuju nijednog od svojih građana koji su navodno učestvovali u pucnjavi na civile.

„Da smo imali ime, gonili bismo ih“, rekao je gospodin Đifoni.

Balkanski stručnjaci su za Telegraf rekli da bi navodi mogli biti istiniti, ali da ih treba tretirati sa oprezom.

Dr Helena Ivanov, iz tink-tenka Društva Henri Džekson, rekla je: „Mnogo strašnih stvari se dogodilo tokom rata, ali bilo je i užasnih priča koje su se ispostavile kao neistinite – tvrdnje da su muslimanski ekstremisti bacali srpske bebe lavovima u zoološkom vrtu, na primer, ili da su borci sa sve tri strane pravili ogrlice od bebinih prstiju. Lažne priče mogu dugo da se šire. Kad god postoji tvrdnja koja je zaista eksplozivna, poput one o snajperskim safarijima, ona mora biti podvrgnuta potpunoj i transparentnoj istrazi. Ako postoje verodostojne optužbe, onda ih treba istražiti.“

Video koji navodno prikazuje gospodina Vučića sa vozilom ukrašenim lobanjom objavio je prof. Jasmin Mujanović, balkanski stručnjak i autor. Rekao je da postoji „sve više dokaza, uključujući svedočenja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, o postojanju ‘ljudskih safarija’ koje sprovode srpske nacionalističke snage u ime bogatih stranih turista“.

Dokazi bi trebalo da dovedu do istraga „u četiri ili pet različitih zemalja“, dodao je Mujanović i rekao da su navodi „verodostojni“. Ali je upozorio: „Uvek treba da zahtevamo da izvanredne tvrdnje imaju izvanredne dokaze. One zaslužuju da ih dalje ispitaju italijanske i druge međunarodne policijske agencije. Zapravo se nadamo da će se ispostaviti da su to samo urbane legende, s obzirom na implicitni užas. Ali ako su istinite, onda se protiv svih umešanih moraju podići snažne krivične prijave“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari