Toni Bler - ključni čovek "Avramovog sporazuma" 1Foto: EPA-EFE/ AMPE ROGERIO

Mnogi su se začudili upadljivom prisustvu bivšeg britanskog premijera Tonija Blera na ceremoniji potpisivanja „Avramovog sporazuma“ 15. septembra u Vašingtonu koje je pojačavalo neskriveno interesovanje medija i štampe toga dana za njega.

Nekoliko dana pre potpisivanja sporazuma izraelski dnevnik „Izrael hajom“ obelodanio je da je upravo Toni Bler imao ključnu ulogu u sklapanju sporazuma između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U razgovoru koji je vođen, Bler je i sam to potvrdio.

Odnosi između Izraela i Emirata počeli su da se otopljavaju 2015. Naime, 2010. ubijen je u Dubaiju Hamasov šef logistike Mahmud al Mabhuh, što je izazvalo ogorčenje Emirata. Prekinuli su svaki dotadašnji kontakt sa Izraelcima kojima su do tada verovali i održavali tajne kontakte i izdali poternicu za 33 agenta Mosada za koje su sumnjali da su izveli akciju.

Afera je nanela veliku štetu Mosadu jer je bila otkrivena njegova taktika, a ne malom broju pretilo je hapšenje. Nestalo je i poslova koji su vođeni godinama.

Promene su počele da se naziru nakon Netanjahuovog javnog razlaza sa američkim predsednikom Barakom Obamom 2015. i njegovom obraćanju američkom Kongresu u martu te godine, kada se obrušio na nuklearni sporazum sa Iranom i nije posetio Belu kuću.

Toni Bler je bio taj koji je uočio mogućnost saradnje na osnovi zajedničkih pogleda. Kada se povukao s mesta britanskog premijera 2007, izjavio je da je njegov životni san da sklopi mir na Bliskom istoku. Ubrzo je dobio priliku za to kada je izabran za izaslanika zemalja bliskoistočnog „kvarteta“ – SAD, Rusija, UN i EU. Ostavku je podneo 2015. Tada je došao do jasnog zaključka: „Dugo sam mislio da je cela stvar u tome da prvo morate da postignete mirovni sporazum „između Izraela i Palestinaca“, a zatim otvorite odnose između Izraela i arapskog sveta … Ali, morao sam da je okrenem naglavačke i učinim obrnuto. Snažno verujem da neće biti rešenja za palestinsko pitanje ukoliko ne bude pune saradnje i učešća arapskog sveta“, izjavio je Bler za „Izrael Hajom“ uoči potpisivanja „Avramovog sporazuma“.

Kada se oslobodio zvaničnih i oficijelnih pritisaka, počeo je da vodi proces prema svojim pogledima. Slična evolucija dešavala se i kod Netanjahua koji je je sve više verovao da su arapske zemlje te koje treba da „privedu“ Palestince k miru. Bler je obilazio arapske države i uočio da su Emirati najpristupačniji da saslušaju ove predloge. Ali, trebalo je prvo da se reši „afera Mabhud“.

Da bi se ona okončala, Netanjahu je odredio svog poverljivog čoveka, advokata Jicaka Molča, koji je počeo redovne i tajne susrete s jednim od ministara koga je odredio Mohamed bin Zajed. Prvo su se sreli zajedno s Blerom 2015. u Londonu, a onda su počeli redovne susrete od Kipra do Abu Dabija.

Paralelno sa negovanjem dugotrajne veze na čelu sa šefom Mosada Josi Koenom, Trampov tim je uspešno uskočio iz senke u ovaj voz preko potcenjenog Džareda Kušnera koji je ponudio američki začin celom ovom poslu – avione F-35 koje su Emirati žarko želeli.

Put je otvoren 2016. kada je Molčo uspeo da privoli Emirate da skinu poternicu Interpola sa Mosadovih agenata. Susreti emiratskog ministra koga je za pregovore odredio Mohamed bin Zajed počeli su posle 2016. da uključuju i premijera Netanjahua, pa su s Kipra prebačeni u Netanjahuovu rezidenciju u Jerusalim.

Malo posle toga počeli su i telefonski razgovori Netanjahua i Mohameda bin Zajeda, koji su vremenom postajali sve češći o svim pitanjima, od međunarodnih pitanja do lova sokolovima u pustinji. Bler je izjavio da je Bin Zajed „čovek sa izuzetnim političkim i liderskim talentom“.

Što su više bili u kontaktu, bivalo je sve jasnije da dele slične poglede na svet i međunarodne probleme.

Kada je Netanjahu poslednjih godina govorio da on izražava poglede i drugih regionalnih lidera o Iranu, mislio je na Bin Zajeda, ali ne samo na njega. Ne manje važni bili su i pogledi emiratskog prestolonaslednika o budućnosti regiona i potrebi modernizacije kako bi se rešili problemi mlade, nazaposlene generacije na Bliskom istoku.

Tokom 2018. Netanjahu je dva puta posetio Abu Dabi izraelskim letelicama koje su preletele saudijski vazdušni prostor. Imajući u vidu bliskost Mohameda bin Zajeda i saudijskog prestolonaslednika Mohameda bin Salmana, jasno je da je Rijad znao ko je u tim letilicama. Saudijski prestolanaslednik ubrzo je postao sagovornik u dijalogu.

Izraelski premijer i emiratski prestolonaslednik sreli su se na nekoliko sati i odmah uspostavili bliske i prijateljske odnose. Za vreme posete Abu Dabiju, Netanjahu je obišao grad iako je vreme posete bilo izuzetno kratko.

Bler naglašava da su dva faktora bila neophodna kako bi se postigao sporazum. „Prvi je stvaranje političkog okvira za diskusiju. Postoje, naravno, bezbednosni razlozi, zašto je važno da sarađuju Izrael i arapske države. Oni se suočavaju sa ekstremističkom pretnjom, šiitskom koju podržava Iran ili sunitskom od strane Muslimanske braće preko čitavog spektra različitih grupa. Zajednička ideja o bezbednosti je suštinski deo diskusija“, rekao je Bler. Ali, politički okvir nije bio dovoljan.

„Trebalo je da odnosi sa Izraelom budu prioritet. Druga stvar koja je bila neophodna bili su praktični koraci u delovanju. Ti praktični koraci su se činili tokom godina i sadržavali su stvaranje poverenja, uverenja da mogu da održavaju poverljive sastanke, da otvoreno razgovaraju. To je bio posao svih ovih poslednjih godina“, objasnio je Bler.

Ipak, stvarni proboj dogodio se kada se stvorila mogućnost da Izrael odloži aneksiju doline Jordana i naselja u Judeji i Samariji, a zauzvrat dobije normalizaciju sa Emiratima, navodi Bler.

Ali, nije samo opasnost od Irana „spojila“ Izrael i Emirate. Reč je bila o razvoju regiona, ekonomiji i kulturi. Bler hvali Netanjahua kao „izuzetnog čoveka“, a za Emirate navodi da nije samo „kraljevski dvor bio na strani sporazuma, nego i niži službenici koji su radili na njemu“. Posle sporazuma o normalizaciji, pet sastanaka delegacija Izraela i UAE bilo je posvećeno kosmičkim programima. Princ prestolonaslednik Mohamed bin Zajed je snažni pristalica nauke i tehnologije, a u tome mu je Netanjahu odgovarajući sagovornik. Reč je o pitanjima budućnosti koja nadilaze samo regionalni značaj.

Kako je napisao u uvodniku za izraelski dnevnik „Harec“, Bler sada očekuje napredak na „palestinskom frontu“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari