Foto: EPA/JIM LO SCALZO / POOLAmerički predsednik Donald Tramp izabran je na tu funkciju (drugi mandat) 5. novembra prošle godine. Iako je stupio na dužnost u januaru, sagovornici Danasa komentarišu u kome pravcu ide Amerika otkako je Tramp ponovo preuzeo vlast.
Naim Leo Beširi, izvršni direktor Instituta za evropske poslove, ističe da su SAD ušle u novu fazu u kojoj se vidi da je početni šok Trampove bučne i često proizvoljne politike prošao, a institucije su počele da uzvraćaju.
„Kongres je ograničio Trampovo pravo da sam odlučuje o sankcijama, što pokazuje da mu čak i deo republikanaca okreće leđa. Demokratske pobede u Virdžiniji i Nju Džerziju, kao i trijumf Zohrana Mamdanija u Njujorku, nagoveštavaju povratak politike koja govori o pristupačnom stanovanju, javnim uslugama i dostojanstvenom životu za srednju klasu. Istovremeno, usvojeni „Proposal 50″ u Kaliforniji, koji povećava broj demokratskih mesta u Kongresu, mogao bi da odluči već 2026. ko kontroliše Predstavnički dom i da zaustavi Trampove inicijative“, ukazuje Beširi.

Ipak, objašnjava naš sagovornik, Demokratska stranka se i dalje traži.
„Pretnja obustave rada državnih organa zbog neusvajanja budžeta pokazuje da je sistem napet, a milioni Amerikanaca brinu za egzistenciju. U tom kontekstu, Berni Sanders i Aleksandrija Okasio-Kortez podsećaju da prava borba nije između stranaka, već između politike privilegovanih i politike koja brani prava ljudi, pravo na rad, zdravstvenu zaštitu, slobodu izbora, uključujući pravo na abortus, migrantsku politiku i zaštitu LGBT zajednice“, navodi Beširi.
Prema njegovom mišljenju, dok Amerika pokušava da ponovo pronađe svoj moralni kompas i ravnotežu između demokratije i dostojanstva, predsednik Tramp će uzvratiti oštrim odgovorima koji služe i da kreiraju kakofoniju u društvu, ali i prekrajanjem mapa u Teksasu i drugim crvenim državama kako bi osigurao neograničenu vlast.
Dimitrije Milić iz Novog trećeg puta, ističe za Danas da je Tramp još u svom inauguracionom govoru težio da pošalje poruku da želi da bude transformativni predsednik i da je spreman da bude polarizujuća figura.
„Najradikalnije poteze sproveo je u prvih par mesec dana vlasti, od drastičnog smanjenja strane pomoći, kadrovskih promena, upotrebe nacionalne garde, konzervativnih vrednosnih politika do antiimigracionih politika i carina. Pokušao je da na atipičan način pristupi i spoljnoj politici“, ukazuje Milić.

Međutim, dodaje naš sagovonrik, kako prolazi vreme, vidimo da u brojnim sferama spoljne politike preuzima dosta pozicija establišmenta, od politike prema Rusiji i Ukrajini do Venecuele.
„Na unutrašnjem planu on deluje transformativno, a na spoljnopolitičkom postaje sve više u okvirima prethidnih politika“, objašnjava Milić.
Što se tiče pobede Mamdanija, naš sagovornik smatra da je novi njujorški gradonačelnik, više pokazatelj pomeranja ulevo jezgra podrške demokrata kao što je Njujork, “što ne znači nacionalno vrednosno pomeranje, gde bih rekao da je Amerika skrenula u proseku više ka konzervetivizmu od dolaska Trampa”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


