Godišnjica ujedinjenja Vojvodine sa Srbijom i Jugoslavijom

Ostavite komentar


  1. Neverovatne lazi. Slika je iz 1918. a tekst iz 1945. Dalje, nije se Vojvodina prikljucila Jugoslaviji nego je 1.dec.1918. formirana Kraljevina SHS bez ikakve Vojvodine kao celine. Ovako izgleda kao kada biste Francusku racunali da postoji od 2.sv.rata posle kvislinske Petenove vlade. Mene cudi da ovakvim nacionalistima dajete rec jer kompletan kontekst je apsolutna naduvana glupost!

  2. Baranju koja je bila deo Kraljevine Srbije, data je Hrvatima. To je vrlo interesantno. A još je interesantnije da je Vojvodina, kao pokrajina R Srbije, imala pravo na samoopredeljenje i otcepljen je. To nije tačno.

  3. Tekst narucen sa ciljem dalje dezinzegracije Srbije, do konacnog unistenja. Sve diktirano odnekud sa zapada, od strane onih koji zale sto su sa tih prostora oterani. Istih onih koji ne mogu da shvate da su morali da plate cenu za svoj ekspanzionizam kojim su u dva navrata gurnuli svet u kataklizmu. U pomenutom tekstu navode se brutalne neistine. Kakva komunisticka skupsti 1943.? Od strane koga priznata u tom trenutku?

  4. stvarno ništa ne razumen?
    o kalvim entitetima tkz. ““vojvodine““ govori data gospođa , pre 1918.god. nije bilo nikakve ““vojvodine““ ,već ugarske županije a stanovnici tih županija (3B (Baranja, Bačka i Banata)) na Velikoj skupštini doneli odluku o ujedinjenju sa Srbijom.
    A o čemu ovo kasnije govori opet?
    Pre 1945-e do 1941-e bila na datoj teritoriji Dunavska banovina (sa Baranjom) i uprava grada Beograda (Pančevo,Zemun) u okviru Kraljevine Jugoslavije.
    Za vreme okupacije tu su bili NDH , Fašistička Mađarska i Nacistička Nemačka i za to vreme komunisti organizuju poseban ““entitet““ o čemu data gospođa priča?
    komunisti orfanizovoli pod pokroviteljstvom braće iz sssr-a!!!
    koji primeri demokratskog narodnog odlučivanja? Komunisti su pravi primer toga.
    Stvarno gospođo ,dokle više?
    Malo istine bi dobro došlo!!!

  5. Posle raspada Austrougarske monarhije (29. oktobra 1918. godine), Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji je Novom Sadu 25. novembra 1918. godine proglasila otcepljenje Banata, Bačke i Baranje od Ugarske i njihovo prisajedinjenje Kraljevini Srbiji, što je kasnije ozakonjeno Vidovdanskim ustavom. Jedan dan pre toga (24. novembra 1918.), skupština Srema, održana u Rumi, se takođe izjasnila za priključenje Srema Srbiji. Delegaciju predstavnika Banata, Bačke i Baranje primio je regent Aleksandar u Beogradu 1. decembra 1918. godine, kada je proglašeno stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

  6. 1918. godine, na Velikoj skupštini Srba, Bunjevaca i drugih Slavena Banata, Bačke i Baranje, održanoj 25. i 26. studenog u Novom Sadu, donosi se odluka o prisajedinjenju Vojvodine kraljevini Srbiji iako je već oprije bila dio Države SHS. Ta je odluka bila jedan od pritisaka na ostale južne Slavene i poslužila je kao vrlo efektivna prijetnja prilikom promjene Naputka u Adresu, kojim su dane veće ovlasti srpskom kralju. Skupštinu je činilo 757 zastupnika, od tog broja 578 Srba, 84 Bunjevaca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6 Nijemaca, 3 Šokca, 2 Hrvata, i 1 Mađar. Interesantno je primijetiti da tijekom ove skupštine koje se održavala u doba srpske okupacije Srbi su tek drugi narod po veličini na ovom području, a imaju 3/4 glasova u skupštini.
    Bačka, Banat i Baranja imale su isti financijsko-pravni i porezni sustav kao Hrvatska i Slavonija (Srijem) do 1928. godine. Kao temeljno građansko zemaljsko pravo korišteno je Tripartitno pravo (zajedno s Međimurjem i Prekmurjem), a ova su područja kao i Slovenija jedina su imala dohodarinu i dohodovni porez. Vlast je smišljeno iskorištavala prethodno navedena područja kako bi iz njih crpla ogromnu imovinsku korist. Vladala je ogromna činovnička samovolja Tek od 1928. u državi postoji jedinstvo poreznih propisa, omjer od 90% zaposlenih Srba u svim činovničkim službama, pošti (80%), vojsci ne mijenja se.

Ostavite komentar


Društvo

Naslovna strana

Naslovna strana za 16. maj 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Nataša Miljković, TV novinarka

Danas čitam od samog početka. Pomagao mi je u emisijama koje sam radila, ali i u životu u Srbiji mi je pomagao.