Od svog formiranja, 8. avgusta 1967 u Bangkoku, Tajland, Udruženje nacija Jugoistočne Azije (ASEAN) je imalo istaknutu ulogu u regionu jugoistočne Azije u različitim sferama. ASEAN su osnovale Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur i Tajland. Brunej Darusalam se kasnije, 1984. godine, pridružio Udruženju. Onda je sledio Vijetnam 1995. godine; Lao Narodna Demokratska Republika i Mijanmar 1997. godine i Kambodža 1999. godine Dakle, ASEAN se danas sastoji od 10 država članica sa motoom „Jedna Vizija, jedan identitet, jedna zajednica“.


Lideri ASEAN-a su usvojili „ASEAN viziju 2020“ na tridesetogodišnjicu osnivanja ASEAN-a. Oni su se složili oko zajedničke vizije ASEAN-a, kao sporazumu nacija Jugoistočne Azije, koje gledaju ka spolja, žive u miru, stabilnosti i prosperitetu, povezani partnerstvom u dinamičnom razvoju i u zajednici brižnih društava. Na 9. ASEAN samitu 2003. godine, lideri ASEAN-a su odlučili da osnuju „ASEAN zajednicu“. Nakon toga, na 12. samitu ASEAN-a u januaru 2007, lideri su potvrdili svoju snažnu posvećenost ubrzanju formiranja ASEAN zajednice do 2015. godine. Oni su potpisali Deklaraciju Ceba o ubrzanju osnivanja ASEAN zajednice do 2015. godine.

ASEAN zajednica se sastoji od tri glavna stuba, odnosno ASEAN političko-bezbednosne zajednice, ASEAN ekonomske zajednice i ASEAN socio-kulturne zajednice. Od ova tri stuba, ASEAN sociokulturna zajednica ima za cilj da doprinese ostvarivanju ASEAN Zajednice u celini. Ona će biti orijentisana ka ljudima i socijalno odgovorna, sa ciljem postizanja trajne solidarnost i jedinstva medu narodima i državama članicama ASEAN-a. Ona, takođe, nastoji da uspostavi zajednički identitet. Lideri ASEAN-a su na 14. ASEAN samitu, 1. marta 2009, godine na Tajlandu usvojili ASCC projekat.

ASCC predviđa sledeće karakteristike propisane u svom Projektu: (1) humani razvoj, (2) socijalna pitanja i zaštita, (3) Socijalna pravda i prava; (4) Obezbeđivanje održivosti životne sredine (5) Izgradnja ASEAN identiteta i (6 ) Sužavanje jaza u razvoju.

U sektoru „Humanog razvoja“, ASCC Projekat se fokusira na određena pitanja kroz glavna tela u ASEAN saradnji u oblasti kulture i humanog razvoja kao što su ASEAN Komitet za kulturu i informisanje (COCI), Skup ASEAN ministara obrazovanja (ASED ), ASEAN Odbor za nauku i tehnologiju (COST), Skup visokih zvaničnika o socijalnoj zaštiti i razvoju (SOMSVD): (1) Unapređenje i prioritet obrazovanja; (2) Investiranje u razvoj ljudskih resursa, (3) Promocija pristojnog rada; (4) Promovisanje informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT), (5) Olakšavanje pristupa primenjenoj nauci i tehnologiji (S & T), (6) Jačanje preduzetničkih veština za žene, mlade, starije i osobe sa posebnim potrebama i (7) Izgradnja kapaciteta državnih službi.

Što se tiče sektora „Socijalna pitanja i zaštita „, ASEAN realizuje sledeće planove kroz „ASEAN društveno-kulturnu zajednicu“: (1) Ublažavanje siromaštva, (2) Mreže socijalne sigurnosti i zaštite od negativnih uticaja integracije i globalizacije, (3) Jačanje bezbednosti i sigurnosti hrane, (4) Pristup zdravstvenoj zaštiti i promociji zdravih stilova života, (5) Poboljšanje sposobnosti kontrole zaraznih bolesti; (6) Staranje da ASEAN bude bez droge (7) Građenje nacija otpornijih na nepogode i bezbednijih zajednica.

Što se pravde i prava u okviru projekata koje realizuje ASCC, ASEAN je posvećen jačanju sledećih pitanja: (1) Promocija i zaštita prava i dobrobiti žena, dece, starih , (2) i osoba sa posebnim potrebama; (3) Zaštita i unapređenje prava radnika migranata i (4) Promovisanje korporativne društvene odgovornosti (CSR). Tako se ASEAN, između ostalog, fokusira na uspostavljanje ASEAN komisije za promociju i zaštitu prava žena i dece, na sprovođenje programa za opstanak dece, razvoj i zaštitu u skladu sa konvencijama UN.

Što se tiče sektora „Održivosti životne sredine“, ASEAN će raditi na postizanju održivog razvoja, kao i na promovisanju čiste i zelene sredine štiteći baze prirodnih resursa za ekonomski i društveni razvoj kroz ASCC kategoriju. Pošto su neke od zemalja članica ASEAN-a suočene sa ekološkim problemom „zagađenja izmaglicom“, kao i sa faktorom globalnog zagađenja , ASCC ima za strateški cilj sprovođenje mera i unapređenje međunarodne i regionalne saradnje u borbi protiv prekograničnog zagađenja životne sredine granica, uključujući i zagađenje izmaglicom, kretanje opasnog otpada preko granica kroz, između ostalog, izgradnju kapaciteta, unapređenje javne svesti i jačanje sprovođenja zakona. Dakle, ASCC uključuje sledeća pitanja u svoj projekat: (1) prekogranično zagađenje izmaglicom, (2) prekogranično kretanje opasnih otpada, (3) promovisanje održivog razvoja kroz ekološko obrazovanje i učešće javnosti; (4) promovisanje ekoloških tehnologija (EST), (5) promovisanje kvaliteta životnog standarda u gradovima, odnosno urbanim područjima ASEAN-a, (6) Usklađivanje politike zaštite životne sredine i baza podataka, (7) Promovisanje održivog korišćenja priobalja i morske sredine; (8) promovisanje održivog upravljanja prirodnim resursima i biodiverzitet; (9) promovisanje održivosti slatkovodnih resursa; (10) reagovanje na klimatske promene i rešavanje njihovog uticaja i (11) promovisanje održivog upravljanja šumama (SFM).

Zemlje članice ASEAN-a su postigle dogovor i rade na izgradnji „ASEAN-identiteta“ u okviru „ASCC“ kroz (1) Promociju ASEAN-svesti i osećaj zajedništva, (2) Očuvanje i promovisanje kulturnog nasleđa ASEAN-a, (3) Promociju kulturne kreativnosti i industrije, i (4) Društveno angažovanje. Akcije preduzete da se postignu ciljevi, između ostalog, su: povećanje medijske razmene i umrežavanja komunikacionog osoblja medu državama članicama ASEAN-a i između ASEAN-a i partnera u dijalogu; podržavanje školskih aktivnosti koje promovišu svest o ASEAN-u, kao što je podsticanje održavanja godišnjeg dana ASEAN-a ; podsticanje upotrebe ASEAN-himne i drugih simbola ASEAN-a kako bi se podigla svest o ASEAN-u.

Poslednje, ali ne i najmanje važno, pitanje „Sužavanje jaza u razvoju“, je takođe jedan od glavnih interesa u regionu ASEAN-a i deo ASCC plana koji treba da se realizuje. Strateški cilj ASCC-a je jačanje saradnje kako bi se smanjio jaz u razvoju u određenim socijalnim dimenzijama razvoja između ASEAN-6 (ASEAN-članica i zemalja partnera u dijalogu) i CLMV zemljama (Kambodža, Laos Narodna Demokratska Republika, Mijanmar i Vijetnam) i u okviru ASEAN-a gde i dalje postoje neki izolovani manje razvijeni delovi.

ASCC ima „mehanizam implementacije“ da realizuje ciljeve iz svog plana. Savet ASEAN Sociokulturne zajednice biće odgovoran za ukupnu realizaciju projekta i obezbediće koordinaciju napora u okviru svoje nadležnosti, kao i one koje prelaze u druge Savete Zajednica. Sva relevantna ASEAN-ministarska tela ili njihovi ekvivalenti biće odgovorni za obezbeđivanje efikasne implementacije različitih elemenata, akcija i obaveza u Projektu kroz ogledanje istih u njihovim planovima rada, mobilizaciju resursa za njih i preduzimanje nacionalnih inicijativa u cilju zadovoljavanja ovih obaveza. Za realizaciju ASCC Projekta, ASCC će mobilisati finansijska sredstva, ekspertizu, istraživanja i jačanje kapaciteta, između ostalog, iz sledećeg: ASEAN-članica; dijaloga, sektorskih i razvojnih partnera; regionalnih i međunarodnih institucija posebno ADB, Svetske banke, UN-a, regionalnih i međunarodnih fondacija i privatnih sektora.

Sve u svemu, među ciljevima i svrhama ASEAN-a, cilj da „ubrza ekonomski rast, društveni napredak i kulturni razvoj u regionu, kroz zajedničke napore u duhu jednakosti i partnerstva u cilju jačanja osnove za prosperitetnu i mirnu zajednicu nacija Jugoistočne Azije „, treba da bude realizovan putem „ASEAN sociokulturne zajednice „. U ovom trenutku, u svetu pogođenom krizom i punom socijalnih i ekoloških problema, „ASEAN sociokulturna zajednica“ će tražiti svoj čvrsti koren u regionu i šire kako bi postigla ciljeve ASEAN-a promovisanjem ljudskog razvoja i socijalne zaštite naroda u skladu sa ASEAN Poveljom i Poveljom Ujedinjenih nacija.

Autor je prvi sekretar Ambasade Republike Unije Mijanmar

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari