Od svog osnivanja 1982. do danas, Istraživačka stanica Petnica uspešno je organizovala više od dve hiljade seminara, kampova, kurseva i radionica. Kroz te programe prošlo je više od 20 hiljada učenika i studenata iz više od 500 škola u Srbiji i iz inostranstva. Osim toga, na pripremi i izvođenju programa učestvovalo je više od hiljadu i osamsto stručnih saradnika.

Od svog osnivanja 1982. do danas, Istraživačka stanica Petnica uspešno je organizovala više od dve hiljade seminara, kampova, kurseva i radionica. Kroz te programe prošlo je više od 20 hiljada učenika i studenata iz više od 500 škola u Srbiji i iz inostranstva. Osim toga, na pripremi i izvođenju programa učestvovalo je više od hiljadu i osamsto stručnih saradnika.
– Petnica je jedinstveni centar u ovom delu Balkana, koji se bavi uvođenjem mladih ljudi u metodologiju naučnog i istraživačkog rada. Uglavnom radimo sa srednjoškolcima. Programi pokrivaju 15 naučnih oblasti, u kojima se mogu koristiti egzaktni metodi. Iz domena društvenih nauka, to su lingvistika, psihologija, arheologija, istorija i sociokulturna antropologija. Iz domena matematičko-tehničkih nauka astronomija, elektronika, fizika i računarstvo. Iz domena prirodnih nauka – hemija, biologija, zaštita životne sredine, geologija, geografija i humana biohemija – objašnjava za Danas pomoćnik direktora za programe Istraživačke stanice Petnica Srđan Janjev.

Za stručnu literaturu 15 hiljada evra godišnje

Biblioteka Istraživačke stanice Petnica dosad je objavila više od stotinu knjiga i publikacija. Takođe, biblioteka ima oko 40 hiljada stručnih knjiga i časopisa.

– Zvuči iznenađujuće, ali naučni časopisi u Srbiju stižu retko i jako su skupi, zato što se plaća najviša cena za njihovu nabavku. Nema organizovanog nastupa u nabavci većeg broja naučnih institucija ili fakulteta, koja bi sigurno dovela do smanjenja cene. Neki od vodećih naučnih časopisa u Srbiju stižu samo u jedan ili dva primerka. Ukoliko bi se neko ozbiljno bavio tom problematikom mogao bi lako sa izdavačima da utvrdi odnose broja časopisa koji se naručuju u Srbiji i zemljama u okruženju – objašnjava za naš list direktor Istraživačke stanice Petnica Vigor Majić i dodaje kako ta ustanova na literaturu godišnje potroši 15 hiljada evra, od čega najviše na naučne časopise.

Osim pobrojanih, svake godine se organizuje i letnji kamp za strane učesnike iz Amerike, Afrike i Evrope, kao i petoro učenika iz Srbije.
Učenici i studenti zainteresovani za programe Petnice mogu se prijaviti preko svojih škola tokom oktobra i novembra. Petnica, inače, sarađuje sa više od 500 škola u Srbiji i 150 škola van Srbije. Kako kapaciteti centra omogućuju da u toku jednog programa boravi 80 do 85 učesnika, stručni saradnici odlučuju na osnovu prijava ko će od kandidata biti primljen.
– Za srednjoškolce se programi odvijaju u godišnjim ciklusima. Oni, naime, četiri puta dolaze u Petnicu. Prvo borave sedam dana zimi, kada se uvode u oblast za koju su se prijavili. Posle toga dolaze na proleće, kada ostaju četiri dana, na metodološke kurseve. Na kraju, preko leta od 11 do 13 dana realizuju samostalni istraživački rad, sprovode eksperiment, obrađuju rezultate, formiraju zaključak ili obrazlažu zašto nisu došli do zaključka, a početna hipoteza nije uspela – navodi Janjev i dodaje kako polaznici na jesen organizuju teorijski kurs po izboru teme.
Najbolji učenici mogu da dođu i sledeće godine, prethodno moraju da predlože temu na kojoj će raditi, a za 40 do 60 najboljih radova organizuje se krajem godine Petnička konferencija, kao kraj uvoda u metodologiju naučnih istraživanja.
– Petnica ne daje nikakav sertifikat, odnosno uverenje koje bi učenicima pomoglo pri upisu na fakultete. Učestvujući u programima oni dobijaju samo ono što su poneli u glavi, kontakte koje su napravili i prijatelje koje su upoznali. Ovo je mesto gde se deca, koja su u suštini usamljenici u svojim sredinama, okupljaju i shvataju da postoje ljudi slični njima – kaže Janjev.
Programi u Petnici se ne odvijaju samo tokom januara i početkom septembra, a za 25 godina postojanja program je prekinula samo 1999. godine na početku bombardovanja. Naš sagovornik objašnjava da se 30 do 40 odsto sredstava za finansiranje Istraživačke stanice Petnica dobija iz budžeta, odnosno od Ministarstva nauke i Ministarstva prosvete. Ostatak sredstava, obezbeđuju mahom strani donatori. Osim toga, stanica ima i komercijalne programe.
– Sa Ministarstvom prosvete imamo dobru saradnju, ono direktno podržava direktno neke naše programe u radu sa učenicima. Ministarstvo je i akreditovalo neke naše programe namenjene nastavnicima. Takođe, imamo odličnu dugogodišnju saradnju sa Ministarstvom za nauku – ističe Janjev.
On ocenjuje da problem u finansiranju Petnice predstavlja dužina ugovora sa ministarstvima. – Ugovori traju godinu dana, a ne postoji mogućnost višegodišnjih ugovora, koji bi se mogli iskoristiti kao bankarska garancija – kaže Janjev. Prema njegovim rečima, Petnici su najpotrebniji dugoročni stabilni izvori finansiranja.
– Na savet stranih donatora uveli smo participaciju za učenike. Oni uplaćuju deset odsto troškova. Naravno, ako se neko izjasni da ne može da plati, mi obezbeđujemo sredstva za njihov boravak. Prema tome, participacija nije kriterijum da bi neko došao u Petnicu – kaže pomoćnik direktora za programe Istraživačke stanice Petnica.
Iako su programi pristupačni i poznati, prema rečima našeg sagovornika, veliki broj škola nije slao učenike u Petnicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari