Miloš Ković: Mladićev svedok 1Foto: Medija centar

„U BiH se izgleda kažnjava mišljenje, sloboda misli i govora. Ako je to ogrešenje jednog univerzitetskog profesora, onda to više govori o vlastima u Sarajevu nego o meni.“

Ovim rečima je Miloš Ković, profesor na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, prokomentarisao odluku da mu se zabrani ulazak na teritoriju BiH. Ković tvrdi da je rešenje doneto 28. februara, ali da je za njega čuo tek kada su mu pripadnici Granične policije BiH na prelazu Vardište zabranili ulazak, uz obrazloženje da predstavlja pretnju po bezbednost BiH.

„Pitao sam pripadnike Granične policije u čemu je moja krivica, ko je doneo tu odluku i na osnovu kojeg člana i kog zakona, ali odgovor nisam dobio“, naveo je Ković, koji je 13 godina gostujući profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.

Sarajevski mediji objavili su da je Ković poznat kao profesor koji se otvoreno zalaže za „oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda“, jer smatra da su Srbi „okruženi neprijateljima“.

Naveli su da je bio i svedok odbrane na suđenju haškom optuženiku, generalu Ratku Mladiću, kao i da se „zalaže za jačanje ruskog i kineskog uticaja na Balkanu i da promoviše antizapadnu i anti-NATO retoriku“.

Sam Ković je svojevremeno u intervjuu Nedeljniku rekao da glavni zadatak Haškog tribunala nije da osudi zločince, nego da iznova piše srpsku istoriju, da Srbima utisne žig kolektivne krivice, čime bi se opravdalo sve ono što su im učinili NATO i njegovi balkanski saveznici i što se tek spremaju da im učine.

„Cela srpska istorija danas se tumači kroz Srebrenicu i Sarajevo. Šta je srpska istoriografija učinila da bi istražila te ratove?“, obrazložio je zašto je išao u Hag da bude svedok odbrane u slučaju protiv Mladića.

U novembru prošle godine bio je u žiži javnosti povodom njegovog izbora na matičnom Filozofskom fakultetu.

Zbog toga je i deo studenata ove visokoškolske ustanove protestovao, tvrdeći da je Ković žrtva političkog progona i diskriminacije, te da mu se sprema izbacivanje sa fakulteta zbog njegovih ideoloških i političkih stavova, što je uprava Filozofskog fakulteta demantovala.

Kao pozadina cele priče pominjali su se višegodišnji narušeni odnosi na Odeljenju za istoriju, što je za posledicu imalo i pokretanje više sudskih sporova jer je nekoliko kolega tužilo Kovića za povredu ugleda i časti.

Izborna procedura za njegov izbor u zvanje redovnog profesora i dalje traje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari