Muzej žrtava genocida akreditovao program "Učenje o genocidu počinjenom nad Srbima": Šta to znači za nastavnike istorije? 1

Muzej žrtava genocida saopštio je danas da je ministar prosvete Branko Ružić potpisao rešenje kojim je obrazovni program tog muzeja „Učenje o genocidu počinjenom nad Srbima“ stekao najviši mogući status, a to je status programa od javnog interesa.

„U pitanju je prvi akreditovani obrazovni program Muzeja žrtava genocida još od njegovog osnivanja daleke 1992. godine, koji će biti realizovan već tokom maja“, saopštio je Muzej.

Ova vest u nekim medijima najpre je propraćena naslovom da će „đaci učiti o genocidu“, da bi kasnije oni bili zamenjeni naslovom da je akreditovan prvi obrazovni program za nastavnike istorije posvećen izučavanju genocida počinjenog nad Srbija.

„Učenje o genocidu počinjenom nad Srbima“ nije obrazovni program, već program obuke stručnog usavršavanja nastavnika istorije i to takođe piše u pratećem dokumentu koji je Muzej žrtava genocida poslao medijima.

Dve različite informacije u istom saopštenju zbunile su nastavnike, jer se iz medijskih napisa stekao utisak da je reč o obuci koja će biti obavezna za sve nastavnike istorije.

Kako nam je objašnjeno, obrazovni program je sinonim za program nastave i učenja za određeni razred, a Muzej žrtava genocida je uradio program obuke stručnog usavršavanja za nastavnike.

To što se nalazi na listi programa od javnog interesa, koja se kolokvijalno zove „ministrova lista“, ne znači da je obavezan za sve, već se ovi programi odobravaju rešenjem ministra prosvete i besplatni su za nastavnike. Odobreno je 373 ovakva programa.

Za razliku od programa stručnog usavršavanja na ovoj listi, postoje i takozvani seminari stručnog usavršavanja koji su komercijalni i oni se nalaze u Katalogu programa stalnog stručnog usavršavanja nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika. Njih odobravaju Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja i Pedagoški zavod Vojvodine.

Organizatori ovih programa stručnog usavršavanja koji su na „ministrovoj listi“ obično raspisuju javni poziv na koji se prijavljuju zainteresovane škole i nastavnici, pa će najverovatnije to biti i sa programom Muzeja žrtava genocida.

Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju nastavnika i napredovanju u zvanja nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika propisuje da nastavnik u toku jedne godine mora da pohađa najmanje jedan program od javnog interesa ili iz Kataloga programa stručnog usavršavanja, i jedan stručni skup. Međutim, ne postoji nikakva obaveznost da to bude baš određeni program.

Do sada su najmasovnije bile obuke nastavnika za rad prema ishodima učenja, budući da je orijentacija na ishode okosnica poslednje reforme obrazovanja, kao i Digitalna učionica.

Šta predviđa program Muzeja žrtava genocida?

U dokumentu u kome je predstavljen program stručnog usavršavanja „Učenje o genocidu počinjenom nad Srbima“ Muzeja žrtava genocida piše da primarnu ciljnu grupu programa čine nastavnici istorije u osnovnim školama, gimnazijama, srednjim stručnim školama i u srednjim umetničkim školama.

„Pohađanje ove obuke omogućiće nastavnicima da unaprede svoje kometencije za planiranje i realizaciju nastavne jedinice, podučavanje u vezi sa genocidom izvršenim nad Srbima na prostoru Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svetskog rata. Nastavnici će biti osnaženi da ovaj nastavni sadržaj obrađuju u okviru redovnih časova ili u okviru projektne nastave na osnovu međupredmetnog povezivanja srodnog nastavnog sadržaja, samostalno ili u saradnji sa nastavnicima drugih predmeta“, piše u dokumetu.

Kao rezultat obuke nastavnici će unaprediti svoje znanje o genocidu koji je izvršen nad Srbima u NDH u svetlu aktuelnih istoriografskih saznanja, kao i veštine podučavanja o ovoj temi.

Nastavnici će bolje razumeti identitetsku i društvenu relevantnost ove teme, kao i značaj delikatnog i temeljnog prenošenja znanja učenicima o njoj.

Takođe će biti osposobljeni da u realizaciji nastavnih jedinica koje se tiču ove teme, osim istoriografskih izvora, koriste i inovativne metode podučavanja koje su primerene uzrastu, poput kratkih priča, audio-vizuelnih materijala i izložbi.

„Kao rezultat primene ovih metoda u praksi učenici će biti podstaknuti da usvajaju znanja o ovoj temi tako što će istovremeno unapređivati kritičko mišljenje i razvijati empatiju prema žrtvama koja prevazilazi samo puko pamćenje istorijskih podataka“, navodi se u dokumentu Muzeja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari