Nakon svog zemljaka, takođe čuvenog filmskog reditelja ovenčanog Oskarom Jiržija Mencla, u beogradskom Narodnom pozorištu izgleda da će režirati i slavni Miloš Forman. I baš kao što je Mencl postavio operu „Zaljubljen u tri narandže“ u ovom žanru oprobaće se i Forman sa „Jenufom“ Leoša Janačeka.

Ako je suditi prema njegovim kultnim mjuziklima, odnosno muzičkim filmovima, kakvi su „Kosa“, „Regtajm“ i „Amadeus“ (koji je osvojio čak osam Oskara), i od njegove opere, doduše u drugom mediju i verovatno klasičnije orijentacije, može se očekivati da će biti pravi hit. A o njegovoj rediteljskoj veštini uopšte dovoljno govori podatak da je tek što se obreo u Holivudu i odmah nakon svog prvog američkog filma, već 1971. sa „Letom iznad kukavičijeg gnezda“ osvojio prvog Oskara. Pre toga u svojoj rodnoj Češkoj (tada Čehoslovačkoj) bio je jedan od najizrazitijih autora češkog crnog talasa tada još čuvenije češke filmske škole iz koje su gotovo istovremeno potekli i neki od najvećih ovdašnjih reditelja – Goran Marković, Lordan Zafranović, Goran Paskaljević, a kasnije i Emir Kusturica. Iz Formanovog češkog perioda poznati su: „Crni Petar“, „Ljubavi jedne plavuše“, „Gori, gori, moja gospođice“. „Reditelj je pomalo od svega – pomalo scenarista, pomalo glumac, montažer, kostimograf. Dobar reditelj je onaj koji za ova zanimanja odabere profesionalce koji su bolji od njega“, rekao je. U novije vreme Forman je snimio još neke biografske filmove, koji su očigledno njegova „šolja čaja“ poput: „Narod protiv Larija Flinta“, „Čovek na mesecu“ (sa kojima je pobedio u Berlinu), „Gojine utvare“. Njegov prvi američki film „Svlačenje“ doneo mu je i Zlatnu palmu.

Forman, koji je na rođenju dobio ime Jan Tomaš, rođen je 18. februara 1932. u Časlavu u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Roditelji su mu stradali u Aušvicu i rano je ostao siroče. Nakon studija na Praškoj akademiji i pošto je već snimio filmove po kojima je postao poznat, 1968, kada trupe Varšavskog pakta vrše invaziju na Čehoslovačku da bi zaustavile pokret Praškog proleća, on napušta Evropu i odlazi u SAD. Državljanin SAD postaje 1975. godine. „U svom relativno kratkom životu živeo sam u šest ili sedam različitih društvenih i kulturnih sistema. Prvo u Demokratskoj Republici Čehoslovačkoj, zatim u umerenoj demokratiji pred Drugi svetski rat, pa u nacističkom režimu za vreme rata, nakon koga je opet nastupila neka vrsta demokratije na tri godine, potom je došao staljinistički režim, onda reformisan komunistički režim, a sada živim u slobodnoj zemlji“, izjavio je.

Forman se ženio tri puta, a iz dva braka ima četvoricu sinova – najpre blizance Mateja i Petra, a sa poslednjom ženom Martinom, sa kojom je u braku od 1999. takođe blizance Endrjua i Džejmsa koje je nazvao prema Andiju Kaufmanu o kome je napravio istoimeni film, i glumcu Džimu Keriju koji mu je posebno drag.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari