Planska, ali prekomerna seča šuma ogoljuje Nacionalni park Fruška gora 1foto:: arhiva POŠFG

Prekomerna seča šuma je najveći problem Nacionalnog parka Fruška gora, smatraju ekolozi, dok u istoimenom javnom preduzeću tvrde da se oni rukovode godišnjim planom seče koji je odobren od nadležnih organa.

Osnove gazdovanja šumama, koji je osnovni planski dokument, utvrdio je količine seče na vrlo visokom nivou, tvrdi Dragana Arsić iz Pokreta „Odbranimo šume Fruške gore“.

„Šume Fruške gore su zaštićene šume i planska seča nije u skladu sa tim. Umesto da budu na niskom niovu i samo sanitarne i seče koje su u funkciji održavanja vitalnosti šuma, na osnovu planskih dokumenata imamo komecijalne seče. Tako da je upitanju potpuno nakaradni sistem upravljanja šumama u zaštićenim područjima“, kaže Arsić za Danas.

JP „Nacionalni park Fruška gora“ sa 140 zaposlenih pretežno se finansira od eksploatacije šuma, 70 odsto novca se ubere na taj način, a sedam procenata dobijaju od države. Planom je predviđena seča oko 80.000 kubnih metara.

Drugi problem je ilegalna seča. Njih je, kaže naša sagovornica, jako teško dokazati. Pokret OŠFG je otkrio korupcioni posao i nelegalnu seču šuma, pa je protiv pet osoba, među kojima je Radivoja Kaurina, koji je doskora bio rukovodilac u Upravi za šume Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, podneo krivičnu prijavu zbog ilegalne seče šume.

„Proređuju se šume, ogoljavaju padine u takozvanoj oplodnoj seči, što je najgori mogući oblik upravljanja, jer se poseče sve na jednom terenu“, ukazuje ona.

Posle denacionalizacije Srpskoj pravoslavnoj crkvi vraćeno je u vlasništvo 25 odsto šuma.

„Oni imaju najgori mogući model upravljanja – daju u zakup šume privatnoj firmi. Sklope ugovor na godinu, dve, tri, ta firma im plaća zakupninu mesečno i seče šume i prodaje drvo. Jedan od poslednjih iznosa koji je crkva sa njima sklopila je bio na 180.000 evra godišnje“, kaže Arsić.

Kolika je vrednost posečenog drveta kad se toj firmi isplati da plati toliku zakupninu, angažuje ljude i mašine da poseku velike šumske površine i još na tome zarade.

Ekolozi već duže vreme ukazuju i na nelegalno zauzimanje dela parka, izgradnju betonskih puteva i ograđivanje od strane bračnog para Petrić, vlasnika kompanije Galens. U početku, kako kaže Arsić, protiv koje su Petrići podneli više tužbi te traže milionsku odštetu, pa i zatvor, oni nisu imali dozvole za te radnje, ali su ih u međuvremenu pribavili. Na brdu Kesten sa koga se pruža lep pogled na Novi Sad i Dunav, planiraju gradnju restorana i pratećih sadržaja.

Državna revizorska institucija je otkrila da je JP „Nacionalni park Fruška gora“ prekršio zakon kada je pre tri godine angažovao privadtno preduzeće za seču šuma, iako ono nije bilo registrovano za taj posao, već se preregistrovalo kasnije, kada je dobilo taj posao.

Park na teritoriji šest opština

Nacionani park Fruška gora prostire se na šest opština: Novi Sad, Beočin, Bačka Palanka, Sremski Karlovci, Irig i Sremska Mitrovica. Tri režima zaštite obuhvataju površinu od 26.672 hektara.

Na Fruškoj gori je podignuto 16 manastira SPC, 12 u okviru Nacionalnog parka, dok su četiri na obodu.

Više informacija iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari