Gospođa Dženet Jelen (67) na mestu predsednice američke centralne banke (Fed) nije bila baš prva misao američkog predsednika Baraka Obame, ali kad su njegove simpatije za drugog kandidata postale i javne znala je veštim političkim manevrom da organizuje svoje pristalice i satera predsednika u ćošak.


Predsedniku su tokom leta stigla dva ozbiljna pisma u korist Dženet Jelen: najpre je njenu kandidaturu kao više nego preporučljivu podržalo 500 američkih ekonomista, a onda je osvojila i predsednikovo dvorište, jedna trećina senatora Demokratske stranke takođe se potpisala pod sugerišuće pismo predsedniku. Za razliku od kandidata koga je preferirao predsednik, na izbor Dženet Jelen za predsednicu Američkih federalnih rezervi sa odobravanjem gledaju i svemoćna finansijska tržišta, jer, za razliku od predsednikovog kandidata Samersa, tačno se zna šta se od nje može očekivati.

A tu stabilnost u očekivanjima novac ceni iznad svega. Tako da se ne očekuje da bi ova nominacija usred američkog budžetskog spora mogla da stvori bilo kakve probleme među republikancima čiji su joj glasovi potrebni u bar jednom od američkih parlamentarnih domova.

Gospođa Jelen, udata za nobelovca Džordža Akerlofa, dosad je bila zamenica predsednika Feda, velika je zagovornica agresivnog pumpanja (jeftinog) novca u podsticanje privrednog rasta i vezivanja kamata za stopu nezaposlenosti. Uzroci i troškovi nezaposlenosti njena su stručna ekonomska tema i nema nikakve sumnje da će ona dosadašnju, inače kontroverznu politiku Feda s tim u vezi, nastaviti u turbo ritmu, kako slikovito primećuju svetski mediji.

„Iako smo napravili veliki napredak, pred nama je još dug put. Previše ljudi još ne može da nađe posao i ne zna kako da plati račune za sebe i svoju porodicu. Fed može da pomogne ako svoj posao radi kako valja“, citira nemački Handelsblat Dženet Jelen, koja je završila ekonomiju na Braun univerzitetu, a doktorirala na Jelu.

Politika koju ona zagovara dosad nije dala očekivane rezultate: američka nezaposlenost je visoka, a dugovi američke države ogromni. Ne samo zbog toga, podsećaju ekonomski komentatori, Fed će kad-tad početi da izlazi iz kontroverznog posla kupovine državnih obveznica i finansiranja američke države, a pitanje za milion dolara jeste da li će Dženet Jelen prepoznati poslednji trenutak da to učini pre nego što počnu nekontrolisano da pucaju novi nepoželjni baloni. Taj trenutak je najpre najavljen za septembar koji je već za nama, očekivalo se da dođe u decembru, ali sada to više i nije baš sigurno. Bilans Feda je od 2008. narastao na 4.000 milijardi dolara, a američka centralna banka svakog meseca kupi državnih obveznica u vrednosti od 85 milijardi dolara.

Komentatori nisu jedinstveni u oceni da li su jučerašnja pozitivna pomeranja na finansijskim tržištima posledica ove inače očekivane nominacije ili za juče najavljenog sastanka američkog predsednika Baraka Obame i njegovih republikanskih oponenata u svađi oko budžeta i gornje granice zaduživanja.

Za jaču regulativu u bankarstvu

Ima i stvari za koje se buduća predsednica Feda zalaže, a koje liberalnim ekonomistima nisu baš po volji. Ona smatra da bi bez svake sumnje trebalo pojačati regulativu u bankarskom sektoru i osigurati intervencije velikih nacionalnih država u slučaju krize za sistem relevantnih banaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari