Reklama Sat revije u kojoj se prikazuju dojka žene i beba, a oglašava motorno ulje, s rečenicom „Ništa bolje od originala“, uspešno je uklonjena iz srpskih medija zahvaljujući inicijativi udruženja Bebac.com. Međutim, intervencije nadležnih institucija zbog spornih reklamnih sadržaja veoma su retke.

Reklama Sat revije u kojoj se prikazuju dojka žene i beba, a oglašava motorno ulje, s rečenicom „Ništa bolje od originala“, uspešno je uklonjena iz srpskih medija zahvaljujući inicijativi udruženja Bebac.com. Međutim, intervencije nadležnih institucija zbog spornih reklamnih sadržaja veoma su retke.
Svakodnevno se u medijima može videti, čuti, ili pročitati nedozvoljeno oglašavanje lekova, poput onih koji potpuno otklanjaju bol, prehladu ili 100 odsto pomažu pri impotenciji, iako se takve reklame Zakonom o lekovima i medicinskim sredstvima izričito zabranjuju.

Kompanije utiču na lekare

Treba istaći i to da je Ministarstvo zdravlja donelo Pravilnik o načinu i uslovima oglašavanja leka i medicinskih sredstava 2006. godine koji, prema rečima Dušana Stojkovića, advokata iz Beograda, „detaljnije“ reguliše odredbe Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima. On ukazuje da su doktori grupa na koje često ciljaju farmaceutske kompanije da bi što češće propisivali lekove koje proizvode. Prema njegovim rečima, te kompanije kroz oglašavanje lekova podstiču lekare na propisivanje i izdavanje lekova, davanjem ili obećavanjem finansijskih i materijalnih koristi.

U ovom zakonu piše da je „zabranjeno reklamiranje lekova opštoj javnosti koji se izdaju na teret zdravstvenog osiguranja, homeopatskih lekova, onih koji sadrže opojne droge ili psihotropne supstance, lekova za turberkulozu, za bolesti koje se prenose polnim putem, lekova za infektivne bolesti, lekova za hroničnu nesanicu, za dijabetes i druge metaboličke bolesti“.
Pomoćnica ministra zdravlja Ružica Nikolić kaže za Danas da je u skladu sa Zakonom dozvoljeno reklamiranje lekova koji se izdaju bez lekarskog recepta posredstvom javnih medija, Interneta, reklamiranja na javnim mestima i drugi oblici reklamiranja javnosti, poštom, posetama i slično.
– Informacije koje se daju o njihovom delovanju moraju da budu u skladu sa sažetkom karakteristika leka, koji je sastavni deo dozvole za stavljanje u promet. Reklamiranje mora da bude objektivno i ne sme da dovodi u zabludu – objašnjava Nikolićeva. Prema njenim rečima, ako inspektori za lekove i medicinska sredstva Ministarstva zdravlja utvrde nepravilnost pri oglašavanju lekova, ovlašćeni su da pokrenu postupak za privredni prestup, a Zakonom o lekovima i medicinskim sredstvima predviđena je novčana kazna od 150.000 do 1,5 miliona dinara pravnom licu, ako oglašava lekove suprotno odredbama Zakona.
– Takođe, Zakonom je predviđena i novčana kazna od 15.000 do 150.000 dinara za privredni prestup odgovornog lica u pravnom licu – dodaje Nikolićeva.
Jedan od brojnih primera nedozvoljenog oglašavanja lekova je i onaj iz magazina Lepota i zdravlje, u kojem se reklamiraju lekovi koji „zauvek“ otklanjaju nesanicu, pod sloganom „Oslobodite se dosadne nesanice“, ili utiču na gojaznost – „Dijeta za ceo život“.
Član Saveta Republičke radiodifuzne agencije (RRA) Slobodan Đorić kaže za naš list da je reklamiranje o sadržaju lekova i drugih medicinskih sredstava u nadležnosti Ministarstva zdravlja, a ne RRA, „tako da oni imaju ovlašćenja za pokretanje prekršajnih postupaka protiv onih koji su se oglušili o Zakon“.
U Zakonu o lekovima i medicinskim sredstvima piše da je „zabranjeno oglašavanje lekova koji dovode u zabludu, odnosno navode na zaključak da su bezbednost i efikasnost leka osigurani njihovim prirodnim poreklom, odnosno kojim se opisuje bolest i uspesi lečenja tako da navode na samolečenje…“.
Takođe, potrebno je spomenuti da postoje preparati koji se reklamiraju kao lekovi i tako potenciraju da jedino oni mogu da „izleče“ određenu bolest. Na primer, „Mršavite lako, pitajte me kako“, „Kamen u bubregu – novi preparat“, „Dijabetes stop“… U Zakonu o namirnicama i predmetima opšte upotrebe zabranjeno je namirnicama i dijetetskim proizvodima pridavati lekovita svojstva.
– Dijetetski proizvodi nemaju jednak tretman s lekovima i zbog toga im je zabranjeno davati lekovita svojstva, jer niko na ovom svetu ne zna šta je njihov sastav. Recimo, za preparat protiv dijabetesa u oglašivanju ne sme da se kaže da utiče na šećer – kaže za naš list profesorka Medicinskog fakulteta u Beogradu Jagoda Jorga.
Na Internet sajtu B92 preuzet je tekst iz magazina Zdrav život u kojem izvesna homeopatkinja savetuje „Šta da radite kad vas zaboli glava?“, (jedite manje obroke, ali češće, da sprečite oscilacije u nivou šećera u krvi. Integralne žitarice obezbeđuju šećer koji se polako oslobađa u krv, čaj od kamilice opušta mišiće i otklanja tenziju, morske alge u sebi imaju natrijum i magnezijum koji pomažu opuštanje mišića), a potpisana je kao menadžerka prodavnice zdrave hrane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari