Ustavni sud Češke razmatrao je juče na javnoj sednici pritužbe grupe od 17 evroskeptičnih čeških senatora na Lisabonski ugovor koji su od sudija zatražili da utvrde da li je taj dokument u skladu s Ustavom države. Javno zasedanje češkog ustavnog suda napeto je iščekivala češka vlada ali i cela Evropska unija, budući da bi donošenje presude moglo da označi uklanjanje poslednje prepreke za potpisivanje sporazuma.

 Češki predsednik i osvedočeni evroskeptik Vaclav Klaus jedini je evropski lider koji nije okončao proces ratifikacije tog dokumenta. S obzirom na činjenicu da su sudu nedavno podnete nove pritužbe na račun Ugovora, analitičari ocenjuju da je na taj način odloženo donošenje presude za nekoliko dana.

Ustavni sud je prošle godine već razmatrao taj dokument, ali samo pojedine delove koje je napala grupa „Klausovih senatora“. Tada je Ustavni sud konstatovao da je sporazum u potpunosti u skladu s Ustavom države, te da Češka i u reformisanoj Evropi ostaje suverena država. Senatori, koje predvodi Jirži Oberfalcer iz Građanske demokratske stranke, koju je početkom 1990-ih osnivao Klaus, zatražili su prošlog meseca od Ustavnog suda da presudi da li Ugovor „pomera“ Evropsku uniju od međunarodne organizacije ka svojevrsnoj superdržavi. „Ako bi sud dopustio da EU ode u pravcu superdržave, prenošenje nadležnosti na Brisel značilo bi kršenje češkog Ustava“, objasnio je novinarima Oberfalcer.

Senatori priznaju da su male šanse da Ustavni sud sada presudi drugačije nego prošle godine, ali istovremeno ne kriju da je njihov pravi cilj da omoguće Klausu da odloži ratifikaciju sve do izbora u Britaniji. Tada bi, veruju evroskeptični senatori, na vlast došli britanski konzervativci i odbacili Ugovor na referendumu koji planiraju da raspišu, ali samo ukoliko dokument ne bude ratifikovan u Češkoj. Češki premijer Jan Fišer izjavio je da ne očekuje da će Ustavni sud u tako složenom procesu doneti odluku za jedan dan, ali da bi mogao da saopšti termin kada će presuditi. Klaus osim na presudu ustavnog suda čeka i da li će EU na predstojećem samitu ispuniti njegov ultimatum da Češka mora da bude izuzeta iz Povelje osnovnih prava, koja je sastavni deo Ugovora, kako Nemci deportovani iz bivše Čehoslovačke posle Drugog svetskog rata ne bi mogli preko evropskih sudova da traže odštetu za konfiskovanu imovinu. Bez tih garancija, koje su u Luksemburgu formulisali šefovi diplomatija zemalja EU, Klaus odbija da potpiše sporazum koji su već usvojila oba doma češkog parlamenta.

U međuvremenu, pojavili su se navodi da bi dokument o reformama Unije ubrzo mogao da se nađe pred Ustavnim sudom i u Poljskoj, mada je ratifikacija Ugovora u toj državi završena, pošto poslanici i senatori iz stranke Pravo i pravda žele da dobiju potvrdu da li je Ustav Poljske iznad evropskih zakona. Predsednik Poljske Leh Kačinjski potpisao je Ugovor 10. oktobra, sa nekoliko meseci zakašnjenja, jer je čekao na ponovljeni referendum u Irskoj, da stavi do znanja da u EU glas i one najmanje zemlje „ima jednaku težinu kao i najveće“.

Poziv šefu države da podnese ostavku

Nekoliko desetina najuglednijih predstavnika češke kulture i nauke, uključujući i slavnog reditelja Jiržija Mencla, zatražilo je od šefa države Vaclava Klausa da podnese ostavku jer smatraju da nanosi štetu ugledu Češke. „Smatramo da u situaciji kada su Lisabonski ugovor usvojili i češka vlada i oba doma parlamenta, nemate pravo da odlažete ratifikaciju i postavljate neke dodatne uslove“, navodi se u otvorenom pismu koje su Klausu uputili češki naučnici i umetnici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari