Zašto Srbija beleži najveći pad u Evropi po političkim pravima i građanskim slobodama? 1foto A.H./ATAImages

Kategorisana kao „delimično slobodna“ zemlja Srbija je, uz Rusiju, jedina evropska država koja se nalazi na spisku zemalja u kojima se beleži najveći pad u 2023. godini po pitanju političkih prava i građanskih sloboda, pokazuje najnoviji izveštaj međunarodne organizacije Fridom Haus.

U izveštaju se ne navodi šta je tome doprinelo, ali se ističe da je pala za tri poena u odnosu na prethodnu godinu, što je stavlja u prvu polovinu zemalja u kojima je demokratija u konstantnom padu tokom poslednje decenije. Trenutno je na 114. mestu.

Komentarišući ove rezultate koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) Bojana Selaković kaže za Danas to nije neočekivano i da je potpuno na liniji različitih dokumenata koji su davali ocenu stanja demokratije u Srbiji, uključujući godišnji izveštaj o napretku EK, rezolucije EP u poslednjih godinu dana i poslednji ODIHR izveštaj o decembarskim izborima.

– To je jasan pokazatelj usklađenosti Srbije sa kriterijumima za članstvo u EU i dodatni argument za to što u formalnom smislu Srbija ima zastoj u otvaranju novih poglavlja. Poslednja Knjiga preporuka NKEU daje slične navode, preporuke u tim oblastima su neispunjene i ponavljaju se nekoliko godina zaredom – navodi Selaković.

Advokat Aleksandar Olenik ocenjuje za Danas da je ovaj izveštaj prvi korak u promeni kursa prema Srbiji, odnosno njenom predsedniku Aleksandru Vučiću.

– Svim vladama, ali i nevladinim organizacijama je poznato da mi u Srbiji već davno nemamo slobodne izbore, da imamo dan za glasanje samo, sa unapred poznatim pobednikom, da nemamo slobodne medije nego da su pod kontrolom države, da institucije ne rade jer su takođe pod kontrolom jednog čoveka, a to je predsednik republike. A ovaj izveštaj, novinski članici i slično što se sada pojavlje je rezultat odluke tih vlada i tih nevladinih organizacija da svoje građane obaveste o stanju demokratije, o stanju prava, o stanju političkim pravima u Srbiji. Jer to je prvi korak ka promeni kursa prema republici Srbiji, odnosno prema Vučiću kao predsedniku, jer prvo morate svoje građane da obavestite zašto Srbija više nije demokratija i zašto će se u bližoj budućnosti primeniti određene mere prema režimu, odnosno prema predsedniku republike – kaže Olenik.

Prema njegovom mišljenju, jedna od prvih mera biće jedna ili dve međunarodne istrage u vezi sa krađom prošlih izbora.

– Međunarodna javnost iz tih država, vlada i nevladinih organizacija moraju da budu upoznate sa tim i moraju da znaju zašto njihove vlade menjaju kurs prema Srbiji i zašto će on biti strožiji. Moje lično mišljenje je da je krajnje vreme da se to desi, jer je očigledno da mi sami u ovom trenutku, bez pomoći drugih demokratskih država, odnosno pomoći EU, više nemamo mehanizama niti snage da se izborimo sa režimom Aleksandra Vučića – ističe Olenik.

Rodoljub Šabić, advokat i nekadašnji poverenik za zaštitu podataka o ličnosti, kaže za Danas da ocene u izveštaju koliko god da su neprijatne nisu ni malo iznenađujuće.

Srbija vodeća na Globalnom indeksu percepcije korupcije

– Bilo bi ne samo nerealno, nego i savim nemoguće očekivati nešto bolje. Ako zemlja zabeleži očajno loše ocene na Globalnim indeksu percepcije korupcije, gde smo čak i u poslovično koruptivnom regionu praktično najgori i na indeksu percepcije organizovanog kriminala gde delimo evropski “crni” vrh sa Rusijom i Ukrajinom, apsurdno bi bilo očekivati unapređenje ljudska prava i sloboda – ocenjuje Šabić.

Prema njegovim rečima, lošoj oceni sigurno su doprinela i dešavanja na proteklim izborima, ali ne presudno.

– Više su uticale neke druge stvari. Na prvom mestu gotovo potpuna netransparentnost i neodgovornost vlasti u raspolaganju javnim novcem i resursima, potom sve lošije stanje u pogledu nezavisnosti pravosuđa, pa licemernu spremnost a zapravo potpunu nespremnost vlasti na demokratski dijalog i konačno situacija sa medijima koje u najvećoj meri kontroliše vlast a koji funkcionišu kao instrumenti ekstremne propagande i u tu svrhu ne samo manipulišu činjenicama nego čak masovno plasiraju potpune neistine – ističe Šabić.

Dodaje da najviše treba da nas brine to da već celu deceniju, period koji se poklapa sa aktuelnom vlašću, izveštaji Fridom hausa govore o kontinuiranom nazadovanju “a ta vlast u svom postupanju evidentno nema nameru da menja bilo šta”.

– Netransparentnost ostaje pravilo. To potvrđuje skandalozni lex specialis o EXPO-u, demokratski dijalog u zemlji u kojoj premijer sebi dozvoljava da naziva opoziciju “podguznim muvama” nema smisla ni pominjati, provladini mediji ne menjaju način rada i čak pojačavaju demonizaciju oponenata, a slučajevima zloupotrebe pravosuđa u svrhu zastrašivanja neposlušnih poput slučaja Aleksandra Obradovića i Katarine Petrović, upravo možemo dodati i najnoviji sa skandaloznim spektakularnim hapšenjem predsednika vojnog sindikata i njegovih saradnika – ukazuje Šabić.

Naš sagovornik zaključuje da gotovo izvesno možemo očekivati da dogodine ovaj izveštaj bude još nepovoljniji.

Fridom Haus je međunarodna organizacija sa sedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, koja dokumentuje stanje ljudskih prava i sloboda u svetu. U svojim izveštajima svake godine procenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija, te ih na osnovu različitih indikatora rangira.

Ratovi, izborne manipulacije i autoritarni režimi uticali su na to da su se politička prava i građanske slobode tokom 2023. pogoršale u 52 zemlje, što je petina svetske populacije, pokazuje novi izveštaj Fridom Hausa (Freedom House).

Napredak je zabeležen u 21 državi. Međutim, kako se napominje u izveštaju, senku na to je bacio veliki pad sloboda zabeležen u svim krajevima sveta.

„Globalna sloboda je napravila veliki korak unazad 2023. godine“, rekao je Majkl J. Abramovic (Michael J. Abramovitz), predsednik Fridom Hausa.

Na takvu sliku uticali su i široko rasprostranjeni napadi na pluralizam, odnosno miran suživot ljudi sa različitim političkim idejama, religijama ili etničkim identitetima, navodi se u izveštaju objavljenom 29. februara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari