"Švedski model" po ceni srpskog života 1foto Peđa Milosavljević Starsport

Dok su juče do 15 časova još 7,602 osobe dobile pozitivan kovid rezultat, broj hospitalizovanih stigao do skoro 4.000, a još 31 građanin izgubio život, hiljade navijača moglo je da se okupi na Marakani, u restorane i klubove mogao je da uđe svako bez ograničenja, za predstojeće koncerte bilo je moguće kupiti karte bez najava nekih ograničenja.

Sve je moglo osim da se održi sednica Kriznog štaba koju epidemiolog Predrag Kon najavljuje tokom „narednih dana“.

Za to vreme u Srbiji su iste protivepidemijske mere kao i kada je bilo po nekoliko stotina zaraženih. Sa takvim merama, koje ionako blage sve veći broj građana ne poštuje, Srbije je među prvima u Evropi po stopi zaraženih.

Da li to onda znači da se država opredelila za strategiju da dopusti da se virus nesmetano širi i da se zarazi što veći broj građana? Da li živimo „švedski model“, kako je na početku pandemije nazvana protivepidemijska strategija u Švedskoj?

Epidemiolog Radmilo Petrović kaže da tako „izgleda“ mada to niko nije rekao.

– Liči na to jer se nikakve mere ne preduzimaju. Sve je dozvoljeno, i proslave i sportske manifestacije i koncerti. Mi smo preko leta imali potpuno nekontrolisano ponašanje, kaže Petrović.

Upitan kuda to vodi, on kaže da ako ne bude mera, onda ćemo imati spontanu epidemiju, što znači da će epidemija teći svojim prirodnim tokom.

– To znači veći broj inficiranih, veći broj obolelih, veći broj onih sa teškim kliničkim slikama, veći broj preminulih do trenutka dok se ne dostigne kolektivni imuni bedem nakon čega će početi da se smanjuje. Ali za to vreme imaćemo veliki broj umrlih ali i osoba sa postkovid sindromom, koji suštinski ostaju invalidi, jer kad virus pojede pluća, ona se ne mogu obnoviti, kao što nema ni povratka na staro nakon infarkta ili šloga izazvanog trombom tokom kovida, kaže sagovornik Danasa.

Scenario koji pominje, po rečima drugog sagovornika Danasa, infektologa Dragana Delića, je preskup.

– Poslednjih meseci mi smo imali veoma skromne protivepidemijske mere i sve što se dešava je očekivano. Pitanje je koju smo cenu spremni da platimo zbog gotovo stalnog kašnjenja sa donošenjem odgovarajućih mera. Izgleda visoku. Ona se se meri brojem inficiranih, preminulih, osoba koje prolaze kroz postkovid sindrom i na kraju činjenicom da je nekovid bolesnicima pristup dijagnostici i terapiji veoma otežan, kaže Delić.

Odgovarajući na pitanje da li izostanak mera zapravo proizilazi iz odluke države da se dopusti nesmetano zaražavanje, Delić ističe da je to „pretpostavka koju je nemoguće dokazati“.

– Stiče se takav utisak ali bi bilo neozbiljno i neodgovorno tako nešto tvrditi, dodaje Delić. On podseća da se već neko vreme prilikom uvođenja novih mera prvo dugo razmišlja o tome da li će se neka mera uopšte i donositi te da mere nisu bile pravovremene što je suština epidemiologije.

Upitan zbog čega nam se već godinu i više dana ponavlja isti scenario, on kaže da je od početka problem u Kriznom štabu koji je formiran kao telo u kome su se našli i struka i politika.

– Pre poslednjih izmena Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti nije predviđao postojanje tela kakvo je Krizni štab, već je definisao nadležnosti Republičke stručne komisije za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, Instituta za javno zdravlje Batut, zavoda za javno zdravlje, i na kraju ministra zdravlja. Ovako formirano telo kao što je Krizni štab omogućilo je da se prave kompromisi koji nisu smeli da se prave i koje si medicini neprihvatljivi. Članovi medicinskog dela Kriznog štaba moraju bitniji jasniji, odlučniji i moraju se distancirati od stavova koji nisu stručno zasnovani, navodi Delić.

Predrag Kon juče je bio jasan utoliko što je kazao da ako kovid propusnice ne budu uvedene ostaje zatvaranje. On je pomenuo i treću mogućnost kojoj smo izgleda za sada najbliži, a to je da se i dalje ništa ne preduzima.

– Alternativa kovid propusnicama je jedino zatvaranje… Ili da ne radimo ništa, ali to da se otvoreno saopšti i biće nam kako smo se vakcinisali, rekao je član Vladinog Kriznog štaba.

Srbija pri vrhu po broju zaraženih

Podaci Svetske zdravstvene organizacije kao i Evropskog centra za kontrolu bolesti pokazuju da je Srbija među zemljama Evrope sa najvećim brojem zaraženih u poslednjih 14 dana.

Sa 538 zaraženih na 100.000 stanovnika, ispred Srbije su jedino Crna Gora (1.231), Gruzija (856), Ujedinjeno Kraljevstvo (754), Kosovo (694) I Slovenija (542). Direktor kancelarije SZO u Srbiji Marijan Ivanuša kazao je juče da se sa mere u Srbiji zakasnele.

„Kada vam se epidemiološka situacija pogorša, vi već kasnite sa merama“, naveo je Ivanuša.

Đurić: Epidemija puštena da teče

Epidemiolog Predrag Đurić kazao je da izgleda kao da se odustalo od mera i da je dopušteno da epidemija sama teče.

„To smo čuli nekoliko puta i od zvaničnika. Kao, eto, vakcina je na raspolaganju, možete da se vakcinišete, a ko nije, na neki način – sam je kriv. To nije dobro i sa tim se ne treba složiti. Ali, sa jedne strane postoje i zamor zdravstvenih vlasti i nespremnost da se značajno više sredstava, ne samo materijalna, već i kadrovska, ulože u nastojanje da se ljudi vakcinišu. Ljudi na prvom meru moraju da poštuju mere, pre svega nošenje maski i održavanje distance. Na taj način da se pokuša usporavanje epidemije“, ocenio je Đurić za TV N1.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari