Trodnevni razgovori o SPC u SAD: Da li se smiruje situacija u crkvenoj dijaspori na Zapadu? 1Foto: FoNet/ TV Hram

Iako je prve nezvanične najave bile da će se pitanje rada SPC u SAD na dnevnom redu Svetog arhijerejskog sinoda naći 8. decembra, ova tema pretvorila se u trodnevne razgovore sa vladikama iz ove severnoameričke države, koji su počeli u utorak i trebao bi da se završe danas, nezvanično saznaje naš list u visokim crkvenim krugovima.

Kako se spekuliše, tema susreta je usklađivanje pravnog regulisanja rada „američkih“ eparhija SPC sa crkvenim zakonodavstvom i rešavanja nesporazuma koji su se pojavili u vezi sa donošenjem novih pravnih akata.

Iako patrijaršijski izvori, prema pisanju dela beogradske štampe, tvrde da je reč o pokušaju novog patrijarha i srpskih vladika iz SAD da u „direktnom razgovoru zatvore teme koje doprinose podelama i nejedinstvu Srba u Americi“, iza „debelo zatvorenih“ sinodskih vrata nezvanično stižu oprečne informacije o toku razgovora i navodnom skretanju sa suštine rada Crkve, mada niko ne spori postojanje dobre volje da se stavi tačka na ovaj problem.

Najnoviji američki „slučaj“ počeo je odlukom Svetog arhijerejskog sabora SPC maja 2018. da se „odobri teritorijalno ograničenje Ustava SPC u SAD isključivo na srpske pravoslavne eparhije u ovoj državi“.

Zbog te odluke Sabor je Episkopski savet SPC za Severnu i Južnu Ameriku preimenovao u Episkopski savet SPC za Severnu, Srednju i Južnu Ameriku, sa ingerencijama najviše crkveno-jerarhijske vlasti SPC na tom području.

Vladikama u SAD je dat zadatak da spovedu ove odluke u delo, uključujući i neophodnu promenu Ustava SPC u SAD, o čemu je trebalo da obaveste Sinod koji će izmenjeni tekst Ustava dostaviti na konačnu potvrdu Saboru.

Odlukom Sabora, Eparhija kanadska ostavljena je da i dalje upravlja sopstvenim Statutom.

Saborska odluka o teritorijalnom ograničenju prvi put je saopštena na Crkvenom saboru u SAD 2019. u Čikagu.

Predložene promene Ustava SPC, koje bi trebalo da usaglase delovanje Crkve i olakšaju njen rad u skladu sa lokalnim i federalnim američkim zakonima poslat je Sinodu, koji je mimo i pre Sabora zauzeo stav o predloženom dokumentu i stavio ih van snage.

Iako su se saglasili sa saborskim odlukama iz 2018, episkopi kanadski Mitrofan (Kodić) i buenosajreski i južnocentralnoamerički Kirilo (Bojović), navodno su se žalili Sinodu da nisu bili pozvani u Čikago, zbog čega je „crkvena vlada“ tražila poništenje svih za nju spornih odluka i sazivanje vanrednog američkog sabora.

Vanredni Sabor SPC u Severnoj, Srednjoj i Južnoj Americi, održan je 29. februara 2020. u Floridi i njim je predsedavao pokojni patrijarh srpski Irinej, a rasprava o ovom pitanju vođena je i na poslednjem majskom Saboru u Beogradu u maju ove godine, kad je nezvanično rečeno da su sve dileme razrešene.

Potom je u oktobru usledilo otkazivanje najavljene posete SAD sinodske delegacije sa patrijarhom Porfirijem na čelu kad je, kako se spekuliše u crkvenim izvorima, pandemija korone iskorišćena kao opravdanje za odustajanje „sinodalaca“ od provere rada „američkih“ eparhija na terenu.

Vladika Grigorije negira komentare Viole fon Kramon

Povodom „tviter“ tvrdnji Viole fon Kramon, nemačke poslanice u Evropskom parlamentu da u „Nemačkoj ne postoji SPC nego samo samostalne eparhije“, posle Informativne službe SPC oglasio se i episkop nemački i diseldorfski Grigorije (Durić). U njegovom saopštenju navodi se da se „iz medija upoznao sa objavljenim pa izbrisanim komentarom Viole fon Kramon u vezi sa strukturalnom organizacijom SPC“, sa kojoj tokom susreta 4. decembra nije razgovarao o ovoj temi. Vladika Grigorije je „u potpunosti saglasan sa saopštenjem Informativne službe SPC“, koja je povodom komentara Viole fon Kramon od 6. decembra saopštila da „SPC postoji u Nemačkoj, kao deo jedne, nedeljive autokefalne Srpske patrijaršije, da se njen Ustav i uredbe važe kao i bilo gde na njenom kanonskom području i na teritoriji Nemačke, a sva crkveno-jerarhijska tela su obavezna da se po njima upravljaju“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari