Ministarstvo za zaštitu životne sredine na žiro-račun ćuprijske opštine većje poslalo 4.000.000 dinara, koji su namenjeni za izgradnju regionalnog azila za pse. Tim povodom su predstavnici beogradske Uprave za veterinu krajem prošle nedelje boravili u Ćupriji i upoznali nadležne sa pravilnikom o formiranju regionalne zoohigijenske službe.

– Najbolji način za sklanjanje pasa lutalica sa ulica jeste upravo izgradnja regionalnog centra za zbrinjavanje životinja, po standardima koji za to postoje u Evropi. Očekuje se da Skupština Srbije za dve nedelje usvoji zakon o dobrobiti životinja, posle čega će sve lokalne samouprave u Srbiji morati da sklone pse i mačke sa ulica – rekao je Zoran Mićović, direktor Uprave za veterinu, dodajući da je lokalnim samoupravama u Pomoravlja ostavljeno da odluče gde će biti centar zoohigijenske službe i azil.

Direktor Komunalnog preduzeća u Ćupriji Momčilo Savićkaže da su oni pribavili saglasnost za formiranje regionalne zoohigijenske službe i azila za životinje i druge potrebne papire. – Mislim da bi Ćuprija najbolje odgovarala za ovo. Opština nam je ustupila besplatno zemljište za izgradnju azila, a u blizini se nalazi i kafilerija, u kojoj se mogu spaljivati uginule i zgažene životinje – kaže Savić.

Kafilerija Napredak dnevno prerađuje i do 30 tona konfiskata koji stižu sa teritorije od Preševa do Čajetine. Ova kafilerija je pre dva meseca u probni rad pustila pećza spaljivanje, čiji je kapacitet tona na sat, a zvanično bi trebalo da počne da radi 1. marta. U ovaj projekat, Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za veterinu su uložili 1.300.000 evra.

Goran Petrović, direktor Veterinarske stanice u Ćupriji i načelnik zoohigijenske službe, kaže da državu svaki građanin koji se javi zbog ujeda pasa lutalica košta 50.000 dinara, plus novac koji isplaćuju lokalne samouprave po tužbama. Nedavno je jednom čoveku, kome su psi lutalice zaklali nekoliko ovaca i svinja, isplaćeno 380.000 dinara, a oprema koja je kupljena za zoohigijensku službu, po rečima Petrovića, koštala je 240.000 dinara.

– Naša zoohigijenska služba radi po „no kill“ sistemu, što znači da hvatamo pse, čistimo ih od parazita, vakcinišemo protiv besnila, mikročipujemo, kastriramo i vraćamo nazad na ulicu. Od decembra prošle godine, na ovaj način zbrinuli smo 140 pasa, ali ih na našim ulicama ima 700 – kaže Petrovići dodaje da bi izgradnja azila bilo idealno i najhumanije rešenje.

– Pošto je novac većstigao, čim vreme dozvoli počećemo izgradnju azila za 200 pasa, koji će, nadam se, biti završen do leta. U azilu će se nalaziti i prostorije za vetrinarsku pomoćživotinjama, a postojaće i mogućnost udomljavanja pasa. Javićemo se i na konkurs Ministarstva poljoprivrede za dodatna sredstava – kaže Ksenija Milivojević, predsednica Skupštine opštine Ćuprija i dodaje da je prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, svaka opština-grad dužna da reši problem pasa i mačaka lutalica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari