Grčki premijer Aleksis Cipras nastojao je juče da ubedi članove Parlamenta da pruže podršku za treći paket pomoći koji su lideri evrozone ponudili njegovoj zemlji u zamenu za još strože mere štednje. Grčki parlament ima rok do kraja današnjeg dana da usvoji četiri zakona, uključujući zakon o reformama penzionog sistema i poreza na dodatu vrednost (PDV).

Međutim, ministar odbrane Grčke Panos Kamenos, čija je stranka Nezavisni Grci mlađi partner u vladajućoj koaliciji, rekao je da će on pružiti samo ograničenu podršku. Kako je naglasio, on i njegove kolege će podržati planove na koje je grčka strana pristala pre proteklog vikenda, ali „ne i ostale nametnute mere“. „Ovim sporazumom su uvedena mnoga nova pitanja. Ne možemo se složiti s tim“, rekao je Kamenos nakon sastanka s Ciprasom. On je, međutim, naglasio da ne planira da izađe iz Vlade, ali je dodao da se neće ni pridružiti Vladi nacionalnog jedinstva. Njegova stranka Nezavisni Grci dogovor u Briselu je ocenila kao „državni udar koji je počinila Nemačka i ostale zemlje“.  

Dogovor koji je Cipras postigao s grčkim poveriocima nailazi na otpor i dela nejedinstvene vladajuće Sirize i dela podeljene grčke opozicije. Veliki broj Grka je izrazio nezadovoljstvo uslovima sporazuma putem Tvitera, a zaposleni u javnom sektoru su za danas najavili 24-časovni štrajk.

Tridesetak poslanika iz redova Sirize, koje predvodi ministar energetike i lider Leve platforme stranke Panagiotis Lafazanis, okrenuli su Ciprasu leđa jer je prihvatio zahteve kreditora. Lafazanis je ocenio da se sporazumom iz Brisela „poništava narodni mandat“ i grčko „ne“ za koje su se građani odlučili na referendumu. Analitička javnost, međutim, ocenjuje da će hitne reforme verovatno biti progurane zahvaljujući podršci opozicije. Cipras se juče sastao s poslanicima iz redova Sirize usred prognoza da će doći do rekonstrukcije Vlade, što bi moglo da rezultira smenom protivnika novog paketa pomoći, kao što je predsedavajuća Parlamenta Zoe Konstantinopulu.

Pojedini nemački mediji tvrde da grčki premijer razmišlja o ostavci jer bi na taj način prokrčio put za uspostavljanje tehničke vlade i nove izbore. Drugi, pak, ukazuju da je u Grčkoj danas jedino sigurno i pored svih tamošnjih turbulencija da će Cipras i dalje voditi zemlju jer „izazivača jednostavno nema.“

Ako dogovor postignut s grčkim poveriocima propadne, grčkim bankama preti kolaps, a zemlja bi u tom slučaju mogla da bude primorana da napusti evrozonu. Međunarodni monetarni fond (MMF) je saopštio juče ujutru da Grčka još dublje tone u dug, pošto već dva meseca kasni sa isplatama. U ponedeljak je dugovala 456 miliona evra, a sada duguje dve milijarde evra, saopštio je MMF. Lideri evrozone su u ponedeljak postigli uslovni sporazum prema kojem će Grčka dobiti paket pomoći od 86 milijardi evra u naredne tri godine. Takođe joj je ponuđeno restrukturiranje duga „ako bude bilo neophodno“, ali je isključena mogućnost otpisa duga, što je tražila grčka vlada. Novi paket pomoći treba da odobri nekoliko država-članica evrozone.

Cipras je došao na vlast na osnovu obećanja njegove partije Siriza da će ukinuti mere štednje. Grčka je od 2010. dobila dva paketa pomoći od ukupno 240 milijardi evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari