Brnabić: Najbolji alat za snažan privredni rast u Srbiji je digitalizacija 1Foto: FoNet/Vlada Srbije/Slobodan Miljević

Najbolji alat za snažan privredni rast u Srbiji je digitalizacija svih segmenata privrede, države i društva, izjavila je danas u Beogradu predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

„Digitalizacija je ključ našeg uspeha i segment u kome Srbija može da iskoristi sve svoje potencijale, da nadoknadi propuštene šanse i propušteno vreme i dostignemo naprednije zemlje Evropske unije i sveta“, kazala je Brnabić na otvaranju prvog „FinTech 4 Business“ foruma, posvećenog inovacijama i digitalnim tehnologijama u oblasti finansija.

Kako je Brnabić istakla, to potvrđuju i rezultati dosadašnjeg zalaganja da se ta oblast u Srbiji razvije, jer je izvoz IKT usluga trenutno „daleko najveća neto izvozna grana Srbije, koja je veća od izvoza poljoprivrede, automobila, mašinske industrije“.

„Prošla godina je bila prva godina kada je izvoz IKT usluge premašio milijardu evra i dosegao 1,1 milijardu evra“, kazala je ona i dodala da IKT sektor svake godine ima veliki rast koji je 2017. bio 21,6 odsto, u 2018. je bio 26,2 odsto, a u prva tri meseca ove godine porastao je 28,9 odsto.

Brnabić je ocenila da nijedan drugi sektor privrede u Srbiji ne beleži takav godišnji rast i navela da je izvoz IKT usluga u prva tri meseca ove godine bio veći za 31,6 odsto nego prošle godine, pa se u 2019. očekuje veći izvoz tog sektora nego prošle godine.

Ona je rekla i da dodatno ohrabruje što izvoz svih usluga takođe ima kontinuran rast, pa je tako u prvom kvartalu ove godine izvoz usluga bio veći za 17,5 odsto nego u istom periodu lane, dok je izvoz roba u isto vreme porastao za 6,9 odsto.

„Sektor usluga sustiže spoljnotrgovinsku razmenu u robama, što je za mene dobar signal i govori o transformaciji naše privrede i da možemo postati centar pameti i usluga“, kazala je Brnabić.

Prema njenim rečima, to pokazuje da Srbija „može da napusti ekonomski model i razmišljanje da se jačina ekonomije meri prema tome koliko stvari proizvedete“.

„Mislim da je u 21. veku, za malu ekonomiju kakva je naša, konkurentnost u uslugama, digitalnim, inovativnim, brzim, hrabrim kompanijama koje ulažu u svoje ljude, nauku, istraživanje i razvoj, jer takve kompanije danas pobeđuju na globalnom tržištu“, rekla je premijerka.

Dodala je da je Vlada Srbije odlučna da takve kompanije u tome podrži i da u toku mandata promeni koncept privrednog rasta zemlje.

„Podstičemo transformaciju u kojoj se rast neće bazirati samo na investicijama, već na inovacijama kompanija“, rekla je ona.

Zbog toga se, kako je istakla, sprovode velike reforme o obrazovanju, a jedna od njih je i formiranje specijalizovanih IT odeljenja pri gimnazijama.

Brnabić je podsetila da su prošle godine formirana 44 IT odeljenja u 36 gimnazija širom Srbije u koja je upisan 801 učenik, što je 4,6 puta više nego 2017. godine.

„Ove godine za IT odeljenja prijavilo se 2.495 učenika, a prijemni su položila 1.644 učenika, odnosno 69 odsto, a prošle godine je prolaznost na prijemnom bila 52 odsto“, kazala je ona i ocenila da su transformaciju društva i ekonomije prepoznali i učenici i njihovi roditelji.

Podsetila je i da je Vlada Srbije odvojila najmanje 100 milona evra za naučno – tehnološku infrastrukturu, istraživanja, proširenje kapaciteta tehničkih fakulteta, što je ocenila kao ulaganje u budući održivi rast uasnovan na znanju, inovacijama i uslugama.

„Pokrenuta je i široka poresko-pravna reforma čiji je cilj da postavi Srbiju kao jednu od najkonkurentnijih zemalja Evrope po uslovima za poslovanje inovacionih kompanija“, rekla je Brnabić.

Prema njenom mišljenju, najveći korak je bio uvođenje modernih poreskih podsticaja za „ekonomiju znanja“, a pogodnosti će doneti i novi zakoni o investicionim fondovima i alternativnim investicionim fondovima, čije se usvajanje očekuje uskoro.

Dodala je da je napredak prepoznat i u globalnom izveštaju o starpap ekosistemima koji je uradio startap Genom, koji je svrstao Srbiju među 54 najbolja investiciona ekosistema na planeti, a beogradski i novosadski ekosistem u top pet na svetu po dostupnosti i kvalitetu naših inženjera i snazi razvoja blok čejn tehnologije.

Premijerka je najavila da Vlada sa Narodnom bankom Srbije treba uskoro da potpiše memorandom o saradnji koji će se odnositi na uvođenje elektronske uprave i dalju digitalizaciju.

Skot: Malim i srednjim preduzećima u Srbiji nedostaje milijardu evra godišnje

Malim i srednjim preduzećima u Srbiji nedostaje, kako se procenjuje, oko milijardu evra godišnje, zbog čega je potrebno obezbediti bolje izvore finansiranja, izjavio je danas ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Srbiji Kajl Skot.

„To je ogromna propuštena šansa za preduzeća i za Srbiju“, kazao je on na otvaranju prvog „FinTech 4 Business“ foruma koji je posvećen inovacijama i digitalnim tehnologijama u oblasti finasija u Srbiji.

Skot je podsetio da je makroeknomska stabilnost bila ključ privrednog razvoja Srbije, ali je ocenio da će sada biti potreban širi spektar finansijskih proizvoda da stimuliše dalji privrednu ekspanziju, pogotovo u onim delovima privrede koji se ne pronalaze u postojećoj ponudi finansijskih mogućnosti.

Prema njegovim rečima, mala i srednja preduzeća predstavljaju stub privrede u gotovo svim državama, a u Srbiji više od 99 odsto preduzeća spada u tu kategoriju.

Ukazao je da se 75 odsto preduzetnika u Srbiji oslanja na sopstvenu ušteđevinu kada pokreću sopstveni posao ili traže pozajmice od porodica i prijatelja, zbog toga što nemaju uslove za dobijanje kredita.

Kako je dodao, zbog toga što su prisiljeni da planiraju rast odvajanjem sredstava od zarada, te firme rastu mnogo sporijim tempom.

„Kada bi Srbije rasla oniliko brzo koliko bi trebalo, morala bi da obezbedi bolje izvore finansiranja koji će privredu da vuku napred“, kazao je Skot.

On smatra i da se mora više učiniti na razvijanju novih finansijskih instrumenata koji će zadovoljiti potrebe malih i srednjih preduzeća, ali i onih tek osnovanih firmi.

Skot je ocenio da će uz pomoć platformi koje če biti predstavljene na forumu, srpske firme naći lakše načine da se povežu s potencijalnim investitorima iz celog sveta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari