Cena maline solidna, ali nema ko da je bere

Berba u malinjacima počela, rod manji od prošlogodišnjeg

Ostavite komentar


  1. Svake godine maline na tapetu. Ili im je niska cena ili dao sada nema ko da ih bere. Pa malinari platite berace . Neka rade 8 sati, a ko zeli vise platite im prekovremeno.

    1. VLASNICI MALINJAKA UVOZE RADNIKE IZ RUMUNIJE ,NAS VREDAN NAROD NECE TO DA RADI. PLATI GA KOLIKO OCE ALI CIM NEMA PAUZU ZA DORORUCAK KAFE PAUZU PA CIGARET PAUZU I ISPADA RAD MESTO OSAM SEST SATI APLACAKU IH OSAM SATI.

  2. 800.000 clanova stranke rade marljivo i svakodnevno minimum po 12 do 16 sati, a malinari sire neistine o neradu o Srbiji. Dokle bre vise ti malinari. Sef stranke d’uradi nesto da se ne sire neistine i lazi o neradu u Srbiji.

    1. Naterajte botove da rade umesto sto samo velicaju Faraona i njegovu mudru politiku zauzimanja za sve gradjane (osim onih koji glasaju za zlu opoziciju). Sta fali?

  3. Stvarno je više dosadna ta priča o malinama….svaki posao u poljoprivredi poput naše je neizvestan i težak, istina, najteži među njima je branje malina, otuda im je i najviša cena, i to je tako kako je, kome ne odgovara, neka zasadi luk ili jabuke, ili….a gospoda koja tvrdi da neće niko ovde da radi, dok se sa druge strane žali na otkupne cene hladnjačara, neka nam pokaže kako se radi – neka ne zavisi od pomenutih, već sirovinu (maline) pretvori u slatka, džemove, sokove, sirupe…nije teško, nezavisni su od otkupljivača i zarade višestruko, ali, nema berača, ha ha.

  4. Nema ko da bere maline? Mislim da je veci problem sto nece imati ko da ih jede!

  5. Zašto da berem maline za 500 €,kad mogu da radim u Vučićevoj fabrici za 200.Plus besplatne pelene.

  6. Cena maline u Osecini je 170 dinara po kilogramu a ne 200 i 220 kako se piše i priča. Pozdrav

  7. Laž.Ni jedan oglas ne traži berače.Čuj da rade za 70d.Znači da platim prevoz i smeštaj da bi dobio 70d .Nikad.

    1. Nije laz. U novinama „Napred“ iz Valjeva ima barem pet oglasa gde se traze beraci za dnevnicu od 2500 do 3000- opcija sa prenocistem i hranom postoji . Cena od 70din je max cena po ubranom kg, ako tako beracu odgovara.

    2. Dragane mnogo si glup . 70 dinara je po kilogramu. Ma taj način normalni ljudi zarade dnevno 6.000 dinara a tvorovi i lenjovi ne mogu ni tih 70 dinara da namaknu do kraja njihovog jadnog života.

  8. Problem je malo dublji i ne tako lako saglediv za mnoge koji ovde komentarišu, a nikad nisu ušli u malinjak, niti radili u poljoprivredi. Seljak može pristojno da živi od bilo koje poljoprivredne proizvodnje, a naročito od malina. Ali ne može ako očekuje da sve plati, tj. da mu drugi radi, a da on samo organizuje. Nekada smo imali velike porodice na selu, pa su u jednom domaćinstvu živele 2 generacije, pa i tri. Kada imate 6 i više članova porodice, vi možete svoj posed da obradite sami, uz minimalnu ili nikakvu pomoć radnika koje plaćate. Tada sav prihod ostaje vama i nećete imati problem ako cena maline oscilira iz godine u godinu. Nekad će vam ostati više, nekad manje, ali nećete biti na granici rentabilnosti, niti blizu nje. Čovek sam kaže da je posadio 1.5ha maline, a živi sam sa suprugom. Gde su deca i njihove porodice? Otišli iz sela da rade u Beogradu i drugim većim gradovima, plaćaju kirije, nema ih nigde. Kad budemo shvatili da jedina dodata vrednost može da se stvori iz našeg rada, a ne plaćanjem drugih da rade za nas, naše selo će da procveta. Pa ne mora da se megalomanski sadi više hektara maline. Jedna četvoročlana (ili maksimalno šestočlana) prodica sa 60 ari maline može da živi lepo, a radi 3-4 meseca u godini, efektivno. Evo računice: 50 ari dobro obrađene maline daće 12t roda. Po ceni od 1,5 EUR, što je realno prosek do sada, to je 18.000 EUR. Neka 30% ode na obradu, zaštitu, branje itd, ostaje 12.600 EUR. Na selu gde su troškovi života znatno niži, sa 1.000 EUR mesečno, živi se kao u gradu sa 2.500 do 3.000 EUR. Nema kirije za stan, ogromnih troškova za gorivo zbog svakodnevne vožnje po gradu, minimalni su troškovi za hranu, jer većinu hrane sami proizvodite, itd. Suštinski je problem tome što većina neće u selo, a oni koji su u selu, gledaju da rade što manje i da plate drugom da radi za njih. To ne pije vodu. Kad promenimo svest, o ovim temama nećemo ni diskutovati.

    1. Vlajko ispravno govoriš sve. Gazdetine u mom selu su poslale decu u BG da se vozikaju po gradu sa besnim kolima i haluciniraju neke biznise ali Vučić je kriv što nikako neće da im krene u životu a ima i dosta primera gde sede u kladionicama za 200 eura mesečno i smrde po gradovima i čekaju da im krene u životu ali „nemaju vezu da se zaposle“ dok se grbavi roditelji kidaju od posla da im plaćaju kirije u gradu i napune torbe hrane da „deca“ (od 30, 40 i 50 godina starosti) imaju šta da jedu , smrde u gradu kao tvrovi , da se ne bi mučili na selu, i žive u halucinacijama poremećenih merila vrednosti kao i ogromna većina ljudi po gradovima. Dok su prebogata sela ostala pusta da ne pričam o siromašnim selima gde i onako vlada jad i beda. I lenjost. Ja imam 3 hektara voća, sve sam radim , obrađujem sređujem negujem ulažem , kada dođe berba dođu kao neki radnici koji nešto glume i sve što sam radio mučio se i ulagao oni se prošetaju i uzmu polovinu svega toga što sam proizveo i još im je malo i još me mrze, jer ja imam a oni nemaju ali ok, meni je lepo, ne BiH menjao moja žitna polja, šume i plantaže , farme i kazan za rakiju ni za 20 stanova u BG i platu od 8.000 eura , jer pravi gazda ne radi za sitnu lovu a „stručnjaci“ neka crknu od gladi i pašteta podriguša kad im je malo i 70 dinara od 1 kilograma nabranih malina. Strašno. Jezivo.

Ostavite komentar


Ekonomija

Naslovna strana

Naslovna strana za 3. maj 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Maja Nikolić, TV novinarka

List Danas je važniji nego ikada ranije. Kada ne bi bilo takvih novina, ne bismo ni znali kako prave novine treba da izgledaju.