Misterija broja 190 na računima za struju: Kad se radi s državom, nebo je granica 1Foto: Shutterstock/BalkansCat

Na junskim računima za struju Beograđani su dobili obaveštenje da je promenjen broj računa na koji se plaća električna energija. Na novom računu za struju prva tri broja su 190 što označava u kojoj banci se račun Elektroprivrede nalazi.

Do sada su Beograđani plaćali struju na račun EPS-a direktno u Upravi za trezor u Ministarstvu finansija. To su računi čiji su brojevi počinjali sa 845. Banka kojoj pripada broj 190 je Alta banka.

Oko ove promene digla se velika buka u javnosti. Neki su nezadovoljni s razlogom, a neki su stekli sasvim pogrešnu predstavu.

Deo građana, možda nesviknut na finansijske termine, zaključili su da ćemo mi sada struju plaćati Alta banci, odnosno da će te pare ići njenom vlasniku ili drugim rečima da se radi o krađi epskih razmera.

Zapravo, ove nema veze sa stvarnošću već svaki put kada uplatimo struju novac leže na račun EPS-a u ovoj banci, kao što svaki put kada nam poslodavac uplati platu, novac legne na naš račun u banci, a ne ide vlasniku banke.

Međutim, ima razloga i za zapitanost građana. Recimo, zašto najveći region u Srbiji plaća račune preko Alta banke? Kompanija kao što je EPS ima otvorene račune, a ko ne u svim, a ono sigurno u većini banaka. Stanovnici nekih gradova plaćaju od ranije struju na račune EPS-a u Poštanskoj štedionici koja je u vlasništvu države.

Misterija broja 190 na računima za struju: Kad se radi s državom, nebo je granica 2
Foto: Luca Marziale / Danas

U odgovoru EPS-a navodi se da je sproveden tender na koji se javilo šest banaka i pobedila Alta, ali to je bio tender za servisiranje transakcija preko aplikacije. Nisu pominjali tendere za izbor banke preko koje će ići platni promet.

A to je važna stvar koja obezbeđuje banci ogromnu likvidnost, u slučaju EPS-a, i solidnu zaradu na provizijama koje se plaćaju prilikom plaćanja sa tog računa. Alta banka je recimo prošle godine imala skoro iste neto prihode od naknada i provizija kao od kamata, iako kod većine banaka glavni prihod su kamate.

Opet ta zapitanost, zašto baš ta banka potiče od istorije njenog vlasnika, firme Alta pej i Davora Macure.

On je imao menjačnice od 2008. godine, ali pravi biznis počinje 2019. godine kada je Alta pey menjačnica postala manjinski vlasnik Jubmes banke i to kupovinom državnog paketa akcija. Već naredne godine banka se preimenuje u Alta banku, a 2021. Macura postaje većinski i 2023. godine i jedini vlasnik banke.

Macura je imao poslovnu „sreću“ i 2021. godine kada je preko firme ABL solvent kupio imovinu IMT-a, a pre svega plac na Novom Beogradu, za 70 miliona evra, iako se vrednost placa od 35 hektara na kom se već uveliko gradi, procenjuje na oko 250 miliona evra.

Alta grup se „proslavila“ i van naših granica, pa u prošlogodišnjoj avanturi navodnog pokušaja preuzimanja austrijske Adiko banke, nije prijavila regulatoru prekoračenje vlasničkog udela i bila kažnjena sa više od 150.000 evra.

Imovina Alta grupe je sa 22,5 miliona evra 2020. godine skočila na 343 miliona u 2024. godini. U istom periodu prihodi su utrostručeni, sa 5,7 ma 15,6 miliona evra, a neto dobit sa manje od milion, na blizu pet miliona. Samo tokom 2024. godine broj zaposlenih u svim kompanijama iz Alta grupe povećan je sa 462 na 718.

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari