Neformalni centar Sandžaka/jugozapadne Srbije, za poslednjih trinaest godina nema direktnih investicija. Lakše je da se pobroje fabrike koje uspevaju da održe proizvodnju sa minimalnim brojem zaposlenih.


Od četrnaest privatizacija, uspešne su samo dve – Preduzeće za puteve „Novi Pazar put“ i Industrijska pekara „Polet“. Ostali kupoprodajni ugovori su raskidani, nad preduzećima je proglašavan stečaj, a bivši zaposleni su produžavali spisak nezaposlenih u ovom gradu. Zasad, tačka na stečaje stavljena je krajem juna ove godine, kada je zaključkom Vlade Srbije u stečaj otišao Tekstilni kombinat „Raška“, gigant iz doba Jugoslavije. Zbog neizvesne ekonomske situacije ništa bolje stanje nije ni u ostalih pet sandžačkih opština – Tutinu, Sjenici, Novoj Varoši, Prijepolju i Priboju. Socijalna slika je sumorna.

Prema procenama nadležnih svaki četvrti stanovnik ovog regiona je siromašan. Na osnovu tih procena i podataka, u Novom Pazaru je svaki četvrti građanin nezaposlen, svaki deseti koristi socijalnu novčanu pomoć i blizu 3,6 odsto od ukupnog broja stanovnika dobija po jedan obrok dnevno u nekoj od narodnih kuhinja. I u opštini Tutin svaki četvrti stanovnik nalazi se u kategoriji nezaposlenih, svaki šesti koristi socijalnu pomoć, a oko 2,9 odsto populacije hrani se u narodnoj kuhinji. U sjeničkoj opštini svaki četvrti stanovnik nalazi se na evidenciji nezaposlenih, socijalnu novčanu pomoć prima svaki šesnaesti i oko 1,1 procenat dobija jedan obrok dnevno. U Novoj Varoši svaki šesti stanovnik traži posao, svaki dvadeset osmi dobija socijalnu novčanu pomoć i 1,1 odsto dobija jedan obrok dnevno. U prijepoljskoj i pribojskoj opštini prosečno svaki peti stanovnik je bez posla. Opština Prijepolje ima svakog 27. stanovnika na spisku korisnika socijalne novčane pomoći i 3,8 odsto stanovnika je na narodnom kazanu. U pribojskoj opštini socijalnu novčanu pomoć prima svaki dvadeset drugi i 2,7 procenata ima jedan obrok dnevno.

Po prošlogodišnjim zvaničnim podacima stopa nezaposlenosti u sandžačkim opštinama je iznad stope nezaposlenosti u Srbiji. Primera radi u Novom Pazaru je veća za 1,9 puta, a u Tutinu za više od dva puta. Ukupan broj nezaposlenih u ovih šest komuna je, podaci iz avgusta prošle godine, 49.255. Najveći broj nezaposlenih je u Novom Pazaru – 43,7 odsto, 14,8 odsto ih je u Tutinu, u Prijepolju 13,7 procenata, Sjenici 11,7 odsto, Priboju 11 odsto i u Novoj Varoši 5,1 procenata.

Imajući u vidu sve ove podatke, rekonstrukcija Vlade i najavljena borba za otvaranje novih radnih mesta u Novom Pazaru dočekana je sa puno skepticizma. Zbog toga mnogi ovdašnji privrednici nisu želeli da komentarišu najave iz Beograda. Predsednik Samostalnog sindikata za Novi Pazar, Tutin i Sjenicu Osman Hasanović kaže da se nada boljitku, ali „ako se ne budemo zamajavali prekomponovanjem vlasti na svim nivoima“.

– Ako se time budemo zamajavali, a zapostavimo privlačenje investitora i zapošljavanje, onda mismo uradili ništa. Nijedna vlada dosad nije uradila ništa značajno za ravnomerni razvoj ovog regiona. Sve je devastirano i ništa nije urađeno da se otvore nova radna mesta. Nemamo nijedno novo radno mesto, ističe Osmanović i dodaje da ovaj deo Srbije „ima nesreću u sreći“.

– Imamo ljude iz ovog kraja u vrhu vlasti, ali nemamo vidljive rezultate njihovog delovanja. U Novom Pazaru imali smo i prekomponovanje vlasti i od toga nemamo nikakve koristi, posebno kad je u pitanju otvaranje novih radnih mesta, kategoričan je Hasanović.

A za regionalnog poverenika sindikata Nezavisnost Esada Nicevića „od svake rekonstrukcije se očekuje da nešto krene na bolje“.

– Problemi u ovom kraju moraju mnogo ozbiljnije da se shvate. Ako ne bude ozbiljnijeg ulaganja, onda će rekonstrukcija Vlade za nas ponovo postati još jedno iznevereno očekivanje, naglašava Nicević.

Direktor „Gradske toplane“ Raco Vučković smatra da svaka vlada ima obavezu da stvori optimalne uslove za rad.

– Investitori dolaze zato što imaju interes, a ne zbog naše verske ili političke pripadnosti ili boje kože. Na nama je da pronađemo investitore, a Vlada treba da nam pomogne. Moramo da imamo kompletno sređenu industrijsku zonu i uslove primamljive za investitore. Prvo uslovi, pa investitori, ističe Vučković.

Da Novi Pazar nema dovoljno dobrih uslova za dovođenje investitora smatra i Rijad Reković, finansijski direktor u privatnoj Fabrici nameštaja „Tahirović“.

– Rekonstrukcija u izvršnoj vlasti podgreva naša očekivanja da će biti bolje, ali mi nemamo kvalitetnu putnu, komunalnu i elektroinfrastrukturu. Uzaludno je onda očekivati da neko ovde ulaže. Sve ostalo je demagogija – kaže Reković i rezignirano priča o sudbini renomiranog proizvođača nameštaja nakon požara početkom juna ove godine.

Fabrika nameštaja „Tahirović“ zapošljava 100 radnika. U požaru je izgoreo sav repromaterijal, mašine i objekti. Pričinjena šteta je oko 2,5 miliona evra. Proizvodnju su pokrenuli posle mesec dana sopstvenim snagama, a Reković tvrdi da je izostala obećana pomoć od Vlade i lokalne samouprave. Gradska uprava je donela odluku da fabriku „Tahirović“ oslobodi plaćanja komunalnih taksi i poreza, ali je ostao problem naplate osiguranja od DDOR Novi Sad.

Subvencije ih zaobilaze

Gradska uprava smatra da u Novi Pazar treba investirati zbog blizine tržišta Crne Gore, Makedonije i BiH i zato što su investitori oslobođeni od plaćanja lokalnih komunalnih taksi. Povoljnost je i duga tradicija tekstilne i obućarske industrije, proizvodnje nameštaja, lake metalne industrije i komercijalnog saobraćaja, zatim blizina budućeg autoputa Beograd – Južni Jadran, lokacija za industrijsku zonu na 45 hektara pored magistralnog puta. Naravno, tu su i republičke subvencije koje se i dalje daju investitorima, ali ovde nije bilo takvih slučajeva. Nedavno je ipak najavljeno da bi istanbulska firma „Džinsi“ mogla da otvori fabriku i zaposli 400 radnika. Ovaj investitor bi trebalo da dobije devet hiljada evra po otvorenom novom radnom mestu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari