U poslednji čas, samo osam dana od konačne odluke Evropskog saveta o tome da li će potvrditi, odbiti ili odložiti odluku o statusu kandidata za članstvo, zvanični Beograd čini sve kako bi predsednici i premijeri zemalja članica EU 9. decembra zauzeli stav u korist Srbije.
Na odluku o statusu mislilo se i kada je prekjuče predsednik Boris Tadić, kao grom iz vedra neba, pozvao Srbe na barikadama na severu Kosova da se sa njih sklone, ali i jučerašnjom odlukom Vlade Srbije da posebnom uredbom oformi kancelariju za sprovođenje dogovora postignutih u dijalogu s Prištinom.
Čini se da će rezultati jučerašnje runde briselskog dijaloga Borislava Stefanovića i Edite Tahiri biti presudni za odluku o statusu, bar kada je reč o ministrima spoljnih poslova zemalja EU, koji se danas neformalno sastaju u Briselu, uoči zvaničnog sastanka u ponedeljak, 5. decembra. Na to ukazuje i činjenica da je ova osma runda pregovora morala da počne i završi se tokom jučerašnjeg dana, kako bi ministri imali „materijal“ za odlučivanje. Ukoliko među šefovima diplomatija ne bude saglasnosti, odluka će se odložiti za Evropski savet. Ipak, kriza evrozone zasenjuje sva druga pitanja, pa je moguće da manje bitna pitanja, poput kandidature Srbije i početka pregovora sa Crnom Gorom, budu jednostavno odložena zbog nedostatka vremena i fokusa ministara.
Prema rečima vicepremijera Božidara Đelića, koji je prethodna tri dana proveo u Briselu, poziv predsednika Tadića je u sedištu EU primljen kao „državnički potez, koji pokazuje odgovornost i viziju“. Ipak, Đelić je naveo da „treba izbeći lažne nade, ali i nepotrebni fatalizam“ kada je reč o statusu kandidata. Objasnio je da Evropa sada pokušava da sačuva samu sebe, tako da joj proširenje nije na vrhu njihovih prioriteta.
U diplomatskim krugovima u Berlinu, prema saznanjima Danasa, razmatra se da li je Tadićev poziv Srbima na severu došao prekasno da bi uticao na stav Nemačke, čiji su vojnici ranjeni u najnovijim sukobima na barikadama. Prema rečima naših izvora, za EU je problem to što nema kontrolu nad akcijama Kfora – koje su u nadležnosti NATO, sa Amerikom na čelu.
Diplomatski izvori Danasa iz Brisela navode da većina zemalja EU želi da Srbija dobije status kandidata, jer taj status Uniju ne obavezuje ni na šta posebno. Takođe, većina u Uniji je svesna da je odnos Zapada prema Srbiji u pogledu Kosova bio i ostao nedosledan, a i nemali broj zapadnih diplomata diskretno navodi da znaju da je Srbija, kada je reč o reformama i efikasnosti upravnih struktura, verovatno više napredovala nego Hrvatska, ali nema tako dobre prijatelje u EU.
Naši izvori kažu da je Berlin izričito protiv davanja statusa kandidata Srbiji zato što s Vašingtonom smatra da je sada najbolji trenutak da se iznude najveći ustupci Beograda u vezi s Kosovom. Kako kažu, posle eventualnog početka pregovora o pristupanju, Srbija bi bila znatno manje spremna da ustukne pred zahtevima za „normalizaciju“ odnosa s Prištinom.
Fileova podrška
Evropski komesar za proširenje Štefan File izjavio je u Briselu da čeka na ishod dijaloga Beograd-Priština da bi uputio pismo šefovima diplomatija EU u cilju podrške kandidaturi Srbije, javlja Beta. File je na skupu o proširenju na Zapadni Balkan odao priznanje predsedniku Tadić na pozivu Srbima na severu KiM da se povuku sa barikada. On je istakao da se nada će 9. decembra stići povoljne vesti za Srbiju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


