Jeremić: Bugarski veto Severnoj Makedoniji je tragična poruka regionu

Ostavite komentar


  1. Jednako tragična kao i Dodikova poruka građanima Banja Luke o zimi bez grejanja. U žalosnom smo mi okruženju! Ni nevažnijih država, ni bešnjih i oholijih ljudi!!!!

  2. Bugarska politika, primili ih u EU da bi ih odvojili od ruske politike, kao drzava su gori od svih nas ostalih iz SFRJ ali eto doslo je njihovih pet minuta i resili da lece svoje komplekse.

    1. Sta nas interesuje Makedonija ,jel priznala Kosovo i taj cin je protiv Srbije . Sta ti Jeremicu u svaku corbu si mirodzija o ti si govnara kao i oni ,j***** se kako znate i umete dali ce da vas podele Bugari,Siptari,Grci i Srbi mnogo mi ga uz kalimegdan

  3. Opet izleces, jeremicu. Tvoj stav prema Srbiji, Kosovu, Kini i EU je poznat i uvek los, skandalozan. Ti si zaostao u vremenu, van si dogadjaja. Nesto kao Vucic samo druge boje.

    1. Pa bugarska je 100% upravu,sigurno je Aleksandra Makedonski pricao „Makedonski“ . Treba istaziti koliko srba u makedoniji moze da se negde zaposli Ako mu se prezime zavrsava na ic. I koliko je primorano da ga promeni? Tako da neka,promenili su naciju,promenili su i naziv drzave,sad nek budu I bugari,sta je problem

  4. Pa eto kad nisu hteli da budu ono što jesu, a to je da su Srbi. Nek im pomogne Lazar Kolisevski koji je makedonski Milo Đukanović. 1967oteli su srpske crkve i decenijama govore da nisu Srbi

    1. @Nebojiša-a zar treba Srbi da kažu da su Rusi. Narod koji ima svoj jezik, kulturu, običaje, teritoriju. Podržimo ih da budu to što jesu i hoće da očuvaju.

      1. naravno da postoje. Makedonci su potomci slovenskog zivlja iz solunske regije. Nisu Srbi. Jezik im je slovenski. Bugari su poslovenjeni Tatari. Trebalo bi oni da priznaju poreklo jezika.

        1. A kako to da su u vreme Mrnjavčevića bili Srbi?
          Dakle manimo se falsifikovanja istorije. Ok danas su zaseban narod ali nisu nastali od ‘nekih Slovena iz Solunske regije’ nego od starih Srba koji su potpali pod uticaj Bugarske kao dominantne sile u toj regiji i to nakon sloma srpske carevine

  5. Ovo sto za Kosovo I Bosnu tvrdi Jeremic sve isto kaze Vucic. U cemu se onda po spoljnoj politici Jeremic razlikuje od Vucica. Ja ne vidim razlkiku.

  6. Problem ovog područja je što ne ume da evoluira, a problem Evrope je je cinizam prema ovom podneblju. Konkretno, Bugari su otvorili vrata, a hiljade građana Makedonije je oberučke prihvata dvojno, Makedonsko/Bugarsko državljanstvo zbog kapija EU. Uz sve ostale pritiske okruženja, nemaju puno prostora za opstanak nacije.

  7. umesto ,, Mini Sengena ,, Republici Severna Makedonija treba uvesti vize > posledice ,,mini sengena ,, bice masovno naseljavanje narko mafije na jug Srbije , a posle optuzuju Marsala TITA kako nije sprecio naseljavanje stanovnistva iz Albanije na Kosovo i Metohiju sto je rezultiralo promenom etnicke strukture sto je kasnije bilo osnova za SECESIJU . # Medjutim sada se ponovo ide u identican eksperiment promene etnicke strukture pod nazivom ,,MINI SENGEN ,, # Zato smatram da treba uvesti vize od tranzitnih viza do viza kojima se reguliste boravak u Republici Srbiji , smatram da je projekat ,,Mini Sengem ,, velika opasnost za nacionalnu bezbednost i suverenost zemlje , posebno kada to za posledicu ima izmenu etnicke strukture

  8. Mapa Velike Makedonije jede bezmalo celokupnu Grčku, dobar komad Bugarske, parče Srbije i malo zalazi kod ostalih suseda, čisto da niko ne može biti bezbedan od njihovih pretenzija. Kada pokušavaš da pišeš istoriju koju bi svima da nametneš, onda je normalno da sledi otrežnjenje. Ono što su uradili Grci i rade Bugari jeste otrežnjenje Makedonaca. Koliko god njima godila njihova bajka o granicama, jeziku, crkvi, moraju na kraju da prihvate realnost. Veza između makedonskog i srpskog puta ka EU ne postoji. Svako ima različite probleme, koji moraju biti rešeni.
    Loše koncipirano pitanje koje je Jeremić postavio MSP i pomoć siledžiji Miladinu Kovačeviću za beg u Srbiju nemoguće je zaboraviti i oprostiti. Jeremić nema moć da izvede apstinente na birališta, on pripada delu DSa koji je svojim radom stvarao apstinente.

  9. Samo ti Jeremiću i tebi slični,tipa Đilasa ,Trifunovića itd,ste najveća prepreka Srbiji na ulasku u Evropsku Uniju.

  10. Ajmo realno: sa istoka Makedonije su Bugari, koji ne priznaju makedonsku naciju, sa severa Srbi, koji ne priznaju makedonsku crkvu, sa zapada Albanci, koji ne priznaju makedonsku državu, sa juga Grci, koji ne priznaju ime države……….biće da je svi okolo doživljavaju kao kamenčić u cipeli….žulja nešto

  11. Za svaki veći državni problem krivi su Makedonci. Koliko i Srbi za propast SFRJ, pa SRJ, i sada za preostalo od Srbije.
    Makedonci su verovali u Srbiju, osim Krste Crvekovski i Kiro Gligorov. Gligorov je to umalo platio glavom – 03. oktobra 1993. izvršen je neuspešan antentat. No, o sudbine zemlje odlučivali su glasači, a oni su bili zavedeni medijima čiji urednici su se uzdali u Srbiju. Verovali su u Miloševićevu politiku prema Albancima, što ih je koštalo da sada državu dele sa Albancima.
    Za prijem u EU odlučivala je i još uvek odlučuje Nemačka. Posle raspada SFRJ Nemačka je mnogo pomagala Makedoniju, ne samo slanjem oružja već i gotovim parama, samo za da je udalji od ratoborne Srbije, a pripemi je da zajedno sa Bugarskom bude primnljena u EU. Čak kada
    je počelo bombardovanje SRJ, Nemačka tenkovska jedinica sa svojim „Leopardima“ bili su stacionirani u Kasarne u Tetovu i „Đorče Petrov“, čekajući naredbu kada treba da krenu prema Prizrenu gde su bili raspođeni kada su NATO sile zaposele Kosmet.
    Svojim parama Kompanija koja obrađuje čelik DEMAG, a za vrema Hitlera poznata kao KRUP napravil su Remontni centra za svaku vrstu oružja NATO Aijanse. No, i to je sprečio Makedonac, univrezitetski profesor ekonomije, a na mestu Ministra vojnog, dr Nikola Kljusev. A Kjlusev je bio ujak izbeglog predsednika Vlade, Gruevskog, kome je posle smrti uredio najlepšu ulicu u samom centru Skoplja. Ministar Kljusev sprečio je Nemačku, jer je već postigao lični interes u delu Preduzeća za obradu metala Zavod „TITO“, zašta je promenio prezime svom rođaku koji je postao vlasnik dela Zavoda, iako je Nemačka već uložila u Servis, čak uredila je i trpezariju za ishranu radnika Servisa, preko 200.000 d. Maraka. U Zavodu „TITO“ pravljenje su gusenice za jugoslovnske tenkove koji su se montirali u Lepoglavi.
    Na kraju, da ne dužim, upad albanskih paravojnh jedinica OVK sa Kosmeta 2001. omogućio im je Vasil Tupurkovski, zajedno sa Ministrom inostranih poslova Dimitrovim, koji su lako ubedili predsednika Vlade, probugarskog, Ljubčeta Georgevskog da pruznaju Kineski Tajpej za da im pokloni mulijardu dolara.
    To je urađeno početkom leta 2000. da bi u septembru Kina na Sednici Saveta bezbednosti stavila veto za produženje mandata oružanih snaga, inače, vojska NATO-a, da čuvaju granicu Makedonije prema Srbiji, odnosno Kosmetu.

  12. Samo da madjarska i austrija ne pretenduje na vojvodinu pošto je vojvodina bila u sastavu austro ugarske

    1. Njih više ne interesuje zemjištte, jer su Nemačka i Austrija industriske zemlje, pa rado primaju obrazovane mlade Srbe i Srpkinje. Već ih je peko 400.000 primilo nemačko državaljanstvo. Dok austrisko primilo je preko 200.000. A šta bi ovde radili i skim?! Nije im bilo lako slušati Vučića i Brnabićku, kako svakim danom u svakom pogledu sve više napredujemo.

  13. Grcka je pogresila, sto nije bila dosledna, u zahtevu da izbace iz naziva drzave rec Makedonija. Niti su oni Makedonci, niti je ta teritorija Makedonija.

  14. Da im nije tvoj pokojni deda sa svojom ekipom dao crkvu, naciju i jezik, sada ne bi imali problema u životu.

Ostavite komentar


Politika

Naslovna strana

Naslovna strana za 29. april 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Ana Ćurčin, muzičarka

Danas predstavlja pokušaj objektivnosti i relavantnosti prema nekakvoj istini koja bi trebalo da bude jedna vodilja kada je žurnalistika u pitanju.