Iako zvanični Beograd i Priština negiraju da su počeli razgovori o carinama, u Euleksu kažu da na tehničkom nivou razgovaraju sa srpskim vlastima o svim pitanjima vezanim za saradnju u oblastima policije, pravosuđa i carina, o čemu su obavešteni i kosovski zvaničnici. Kako je nezvanično Danasu rečeno u sedištu Euleksa, sada se radi na formalizaciji saradnje koja je na tehničkom nivou uspostavljena između Misije EU na Kosovu i zvaničnog Beograda.
U Ministarstvu za KiM Vlade Srbije našem listu juče je rečeno da „što se tiče Beograda ne postoje nikakvi razgovori o carinama na administrativnoj liniji između centralne Srbije i Kosova“. Sličnu izjavu za prištinske medije tokom prošlog vikenda dao je Memlji Krasnići, portparol Vlade Kosova, koji tvrdi da „nema nikakvih razgovora o granicama ili carinama, jer ne može biti nikakvih aktivnosti kojima se krši kosovski ustav“.
Pojedini prištinski mediji spekulišu da je poslednja, prošlonedeljna poseta Beogradu i Prištini visokog predstavnika EU Havijera Solane „poslužila za početak razgovora o postavljanju zajedničkih carinskih punktova između Kosova i Srbije“. U Solaninom kabinetu Danasu je objašnjeno da je on prošle nedelje srpskim zvaničnicima predočio da Brisel „želi da vidi saradnju Beograda i Euleksa u svim oblastima za koje Misija EU ima mandat, uključujući i carine“.
U Euleksu podsećaju da su zvanični tehnički kontakti na relaciji Misija EU na Kosovu – Beograd počeli u martu 2009, posetom šefa Misije Iva de Kermabona srpskoj prestonici. Od tada se, kako objašnjavaju u kosovskoj Misiji EU, održavaju redovni sastanci na kojima se razgovara o saradnji u oblasti policije, rešavanja problema nestalih lica, ratnih zločina, organizovanog kriminala i drugih pitanja koja su u mandatu Euleksa, uključujući i carine.
U Misiji EU napominju da bi ovih dana trebalo da bude potpisan protokol o operativnoj saradnji s MUP Srbije, što je deo paketa koji se tiče kontrole administrativne linije, a posredno i carina. O sadržaju ovog dokumenta konsultovana je i Priština. U sedištu Euleksa napominju da je njihov cilj postizanje saglasnosti svih strana.
Iv de Kermabon je tokom prošle nedelje, u razgovoru s grupom beogradskih novinara, najavio da bi „posle uklanjanja blokada na severu Kosova sledeći korak mogao da bude naplaćivanje carina, ali samo ako budu pronađena politička rešenja za saglasnost o zakonu o carinama i raspodeli prikupljenih prihoda“. Kermabon tvrdi da je „prema Rezoluciji 1244 SB UN Kosovo jedinstvena carinska zona“ i da je „Beograd saglasan da se situacija vrati na stanje kakvo je bilo pre 17. februara 2008“, kada je Priština jednostrano proglasila nezavisnost.
Političke carinske teme još nisu na dnevnom redu, rečeno je našem listu juče u Briselu. Prema nezvaničnim najavama, u tim razgovorima trebalo bi da učestvuju sve strane: Brisel, UN, Beograd i Priština. U ime Brisela politički dijalog na temu carina sa srpskim zvaničnicima najverovatnije bi vodila nedavno otvorena Solanina „kancelarija za vezu“ u Beogradu.
Uprkos nezvaničnim izjavama zvaničnika u Briselu, Beogradu i Prištini, u diplomatskim krugovima uveliko se spekuliše da je već postignut dogovor oko podele budućih prihoda od carina. Diplomatski izvori tvrde da je, navodno, dogovoreno da 65 odsto para ide Vladi Kosova, a 35 srpskim opštinama na severu KiM, ali je sporno da li će novac ići u kosovski budžet, kako zahteva Priština ili na poseban račun, što predlaže Beograd. Hašim Tači, premijer Kosova, negira ove spekulacije, dok u Ministarstvu za KiM odbijaju da razgovaraju o carinama.
– Srbi sa severa KiM su protiv carina, čak i da dobiju sav prihod. Do 17. februara 2008. na prelazima je postojala samo naplata poreza, a ne carina, što je atribut državnosti. Prema Rezoluciji 1244 SB UN, KiM može da bude samo jedinstvena poreska zona u okviru države Srbije. Priča o jedinstvenoj carinskoj zoni je manipulacija – kaže za Danas Marko Jakšić, predsednik Radne grupe za carine četiri srpske opštine na severu KiM i potpredsednik Skupštine zajednice opština AP KiM.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


