Vraćanje kilometraže na polovnim automobilima: Kako se Srbija kotira u Evropi kad je reč o ovoj 'praksi'? 1Saobraćaj, Autokomanda, Saobraćaj, Autokomanda Foto: Nina Čolić

Evropsko tržište polovnih automobila daleko je od transparentnog, budući da mnogi automobili imaju pređenu kilometražu i skrivene štete. Iako se situacija razlikuje od zemlje do zemlje, svake godine kupci širom kontinenta gube milione evra zbog prevaranata.

Najnovije istraživanje kompanije carVertical, koja se bavi automobilskim podacima, otkriva zemlje u kojima je kupovina polovnih automobila najrizičnija.

Nazvana Indeks Transparentnosti Tržišta, ova studija rangira zemlje koristeći više metrika kako bi odredila one sa najvišim nivoom transparentnosti.

Nažalost, situacija u Srbiji je ispod proseka i slična je trendovima u drugim balkanskim zemljama.

Vraćanje kilometraže „poslastica“ u Rumuniji

Od 25 zemalja u Indeksu transparentnosti tržišta, Srbija se nalazi na 18. mestu.

Oko 5,3 odsto svih vozila proverenih na carVertical u Srbiji imalo je vraćenu kilometražu. Iako broj prevara u vezi sa brojačem kilometara može sugerisati na primetan pad u poređenju sa prethodnom godinom, ovaj rezultat je posledica poboljšane sposobnosti platforme da identifikuje prevaru i efikasno je razlikuje od rutinskih grešaka tokom digitalizacije podataka.

Prosečna prepravka brojača kilometara kod automobila u zemlji iznosi 77.086 km. Na primer, ako je originalna kilometraža vozila 200.000 km, prevaranti je mogu promeniti na 123.000 km kako bi prodali automobil po višoj ceni.

Što se tiče saobraćajnih nesreća, 37,9 odsto automobila u Srbiji ima manje ili veće štete, a prosečna vrednost štete iznosi 3.750 evra.

U Srbiju stiže 79,2 odsto automobila iz drugih zemalja. Prosečna starost vozila proverenih na carVertical iznosi 9,4 godine, što znači da su takvi automobili već izgubili značajan deo svoje vrednosti i mogu privući prevarante da promene brojač kilometara i podignu cenu.

Situacija u susednoj zemlji, Rumuniji, koja se nalazi na 21. mestu, je gora: 7,8% automobila ima vraćenu kilometražu i 59,1% ima štete.

Međutim, udeo uvezenih vozila je manji (66%). Hrvatska je na 15. mestu, sa 3,5% vraćenih kilometara i 57,1% vozila sa štetama.

Zapadna tržišta i skandinavske zemlje su transparentnije

Najtransparentnija zemlja prema istraživanju je Velika Britanija.

Budući da Britanci nisu zainteresovani za dominaciju levorukih automobila na kontinentalnoj Evropi, stopa uvoza je veoma niska (2,2%), što je direktno u vezi sa manjim brojem prevara na tržištu polovnih automobila.

U Velikoj Britaniji 2,7% automobila ima prepravljen brojač kilometara, u Nemačkoj – 3,4%, Švajcarskoj – 2,4%, Danskoj – 4,1%, a Francuska – 3,3%, što je znatno bolje nego u drugim delovima Evrope.

„Zapadna tržišta i skandinavske zemlje su generalno transparentnije od zemalja na istočnoevropskom tlu, uglavnom zbog strožih zakona, manjeg broja uvezenih polovnih automobila i višeg BDP-a po glavi stanovnika. Zemlje sa jačim ekonomijama obično imaju mlađe vozne parkove i manje prevara, jer se manje kupaca odlučuje za jeftinije automobile“, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobile i šef komunikacija u carVertical.

Zemlje centralne Evrope poput Slovačke i Češke se nalaze negde između na Indeksu transparentnosti tržišta: prepravke brojača kilometara su ovde češće nego na zapadu Evrope, a stope uvoza su visoke.

Istočna Evropa je izvor prevara sa automobilima

Ukrajina, Letonija, Litvanija, Estonija, Rumunija i Poljska su najmanje transparentna tržišta među svim ispitivanim zemljama.

„Stope prevara u ovoj regiji u vezi su sa većim brojem uvezenih automobila, jer se podaci o automobilima često gube tokom međunarodnih transakcija. Kvalitet popravki je takođe nepouzdan, a udeo oštećenih vozila je viši od proseka. Takođe, sa gledišta zakonodavstva o prevenciji prevara, neke zemlje ne čine dovoljno da zaštite javni interes“, objašnjava Buzelis.

Vraćanje kilometraže na polovnim automobilima: Kako se Srbija kotira u Evropi kad je reč o ovoj 'praksi'? 2
Foto: Shutterstock / Mikbiz

Najgora situacija je u Ukrajini, gde je 8,5 odsto automobila imalo prepravljen brojač kilometara, a 49,7 odsto je imalo štete. Međutim, Ukrajina ima jedan od najviših nivoa uvoza u Evropi – 82,4%.

Litvanija, Letonija i Poljska takođe imaju visok broj uvezenih automobila: 75,7 odsto, 73 odsto i 59,8 odsto, redom.

Što se tiče šteta i prepravke brojača kilometara, u Litvaniji je 57,6 odsto vozila bilo oštećeno i 8,3 odsto imalo prepravljen brojač kilometara, u Letoniji 58,4 odsto oštećeno i 12,9 odsto prepravljeno, u Poljskoj 65,8 odsto oštećeno i 4,9 odsto prepravljeno.

Kako je izračunat Indeks transparentnosti tržišta?

Istraživanje kompanije carVertical analiziralo je stvarne izveštaje o istoriji automobila koje su korisnici kompanije stekli od oktobra 2022. do septembra 2023. godine.

Rezultati se baziraju na 6 faktora:

● procenat automobila sa vraćenim brojačem kilometara

● prosečna vrednost prepravke brojača kilometara u kilometrima

● procenat vozila sa oštećenjima

● prosečna vrednost oštećenja

● udeo uvezenih polovnih automobila

● prosečna starost proverenih automobila

Pošto se njihov predviđeni uticaj na transparentnost tržišta može razlikovati, stručnjaci za podatke kompanije carVertical su dodelili tim faktorima različite vrednosti.

Na primer, procenat automobila sa vraćenom kilometaražom je važniji od prosečne starosti proverenih automobila u toj određenoj zemlji na carVerticalu.

Matas Buzelis, šef komunikacija u kompaniji carVertical, objašnjava da obrada miliona provera istorije automobila omogućava kompaniji da uoči trendove, uvide i prognoze tržišta polovnih automobila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari