Omogućujući fenomen 21. veka zvani video-sharing, Jutjub (Youtube) za samo tri godine postojanja učvrstio se na mestu kamena temeljeca internet kulture. Sada ta višenacionalna kultura ima sopstveni jezik, simbole i mitove. Već godinama gaji svoju umetnost, ali tek u proteklih nekoliko godina postala je potpuno multimedijalna.

Omogućujući fenomen 21. veka zvani video-sharing, Jutjub (Youtube) za samo tri godine postojanja učvrstio se na mestu kamena temeljeca internet kulture. Sada ta višenacionalna kultura ima sopstveni jezik, simbole i mitove. Već godinama gaji svoju umetnost, ali tek u proteklih nekoliko godina postala je potpuno multimedijalna.
Zovite ih internet generacijom, webljanima ili zanesenjacima – budućnost naše planete je potpuno nova vrsta ljudi, sa sopstvenim mišljenjima i potrebama. Upućeni u tehnološke tokove, brzi na mišu i nestrpljivi na očima, oni u medijskom smislu predstavljaju sasvim novu ciljnu grupu. Oni ne čitaju novine, ne gledaju televiziju, a jedini način da se do njih dođe je putem interneta, sa idejom posebno upakovanom u njihov stil.
Najznačajniji trenutak u istoriji Jutjuba je trenutak kada ga je preuzeo Google. Od tada, ovaj neprofitni sajt ima veliki uticaja na politički život Amerike, uzrokujući da se jedni izdignu, a drugi propadnu. Manje bogati kandidati mogu se ozbiljnije prikazati jeftinijim kampanjama, a koristeći video odgovor korisnici Jutjuba mogu da šalju poruke podrške ili suprotstavljanja milionima ljudi širom sveta.
Nastanak Jutjuba i njegova upotreba mogu se zato posmatrati kao pokušaj da se uđe u način izražavanja tehnološke generacije, tj. da se animira jedna zatvorenija i neaktivna grupa ljudi sa ciljem da se vrši reklamna ili politička propaganda.
Među komentarima na Jutjub, na jednom zaturenom mestu interneta po imenu answerbag.com, posetilac je dao ključan komentar: „Ja samo gledam spotove na Jutjubu. Čini mi se da mnogi ljudi žele da naprave klipove da bi ponizili slavne ličnosti. Neki naivni bi im i poverovali.“
Ljudi oko nas će uvek pokušavati da utiču na našu recepciju stvarnosti. Ako nismo dovoljno sigurni u svoje mišljenje o svetu, onda smo podložni njihovim uticajima. Oni koji su već izgradili stav dobijaju prostor za kreativnost, saradnju i učestvovanje koji je gotovo besplatan i vrlo dostupan. Zato nije čudo da su Jutjub zabranili upravo oni narodi koji naginju ka fanatizmu i žive u totalitarnim duštvima.
Jutjub je blokiran u nekoliko zemalja poput Tunisa, Tajlanda i Irana. Neke stranice su povremeno zabranjivane u Turskoj, kao i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Među uvređenima od Jutjuba nalazi se i Pakistan, a škole u pojedinim zemljama ga zabranjuju jer učenici na njemu objavljuju međusobna maltretiranja, tuče i rasističke klipove.
Stvari koje čovek napravi uvek su onoliko dobre koliko se dobro, na koji način i u koju svrhu koriste. Na taj način svrha satiričnog klipa kao jednog žanra umetnosti internet kulture varira u zavisnosti od onoga koji ga gleda.
Ovu tezu za kraj potkrepimo činjenicom da kada je Viacom, jedna od najmoćnijih medijskih kompanija (vlasnik MTV-a, Comedy Centala itd.) tužio Google za distribuciju više od 150.000 njihovih klipova na svojim kanalima, internet gigant, ujedno i vlasik Jutjuba odgovorio je da „ta pravna akcija preti da ugrozi način na koji stotine miliona ljudi legitimno razmenjuje informacije preko mreže“. Ova kultura, koristeći klipove niskog kvaliteta kao znake, obavlja internacionalni internet razgovor.
Iz ugla stroge nauke o ljudskim društvima, čiji su propovednici često konzervativni zanesenjaci – Jutjub je zlo čedo globalizacije – nastalo iz sopstvene potrebe, da svet pretvori u Jedno. Iz ugla otvorenog društva, sa druge strane to je odlično mesto za razmenu utisaka i ideja. Kakav god odgovor bio – činjenica je da u moru od preko 80 miliona klipova svakominutno ostaju sati materijala nove multimedijalne kulture čovečanstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari