Od naplate doplatnih poštanskih markica od deset dinara za Hram Svetog Save na Vračaru u periodu od 6. juna do 20. avgusta prikupljeno je oko 65 miliona dinara, odnosno oko 650.000 evra.
Kako saznajemo, Uprava za trezor Ministarstva finansija još nije celokupan iznos uplatila Sinodu Srpske pravoslavne crkve, ali se očekuje da novac bude uplaćen u narednih nekoliko dana.
Obavezna kupovina doplatnih markica uvedena je uredbom Vlade Srbije na sednici koja je održana 26. maja ove godine. Prema toj uredbi, sredstva od prodate doplatne marke biće usmerena Svetom arhijerejskom Sinodu SPC za finansiranje građevinsko-zanatskih radova i radova na uređenju enterijera Spomen-hrama Svetog Save, odnosno za izradu mozaika i živopisanje u hramu. Doplatna marka je štampana u tiražu od 7,5 miliona komada.
Vlada Srbije je zbog ove uredbe bila meta javne kritike, a jedan od argumenata bio je da se na ovaj način prinudno od onih koji nisu vernici i pripadnici Srpske pravoslavne crkve naplaćuje novac. Ipak, iz Vlade su poručili da završetak izgradnje Hrama Svetog Save „nije pitanje vere, religije i vernika“, nego je to nacionalni projekat započet još 1939. godine.
Takođe, Nevena Petrušić, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, rekla je za naš list nakon uvođenja ove uredbe da na ovaj način nije izvršena diskriminacija drugih verskih zajednica u našoj zemlji. Prema njenim rečima i druge verske zajednice su u mogućnosti da pod istim uslovima propisanim Zakonom o izdavanju doplatne poštanske marke pokrenu proceduru za davanje odobrenja za izdavanje doplatne marke za finansiranje svojih postupaka, a da bi diskriminacija postojala ukoliko bi oni podneli zahtev, a on bio odbačen, iako su ispunjeni svi zakonski uslovi.
Mirko Đorđević, verski analitičar, ne spori da je potrebno prilagati za izgradnju Hrama Svetog Save, kako su do sada činili mnogi vernici, ali ujedno i kritikuje način koji je vlada izabrala, kako bi se izgradnja nastavila.
– Doplatnu poštansku markicu treba da plaćaju vernici Srpske pravoslavne crkve, ali je vlada ovom uredbom tu obavezu nametnula i onima koji žive u našoj zemlji, a pripadaju drugim verskim zajednicama, ukazuje Đorđević za Danas.
Prema njegovim rečima, odnos države i crkve u kome se novac gomila u crkvene kase nije preporučljiv.
– Postavio bih i jedno retoričko pitanje – da li bi država odobrila da se na isti ovaj način novac od svih građana naše zemlje prikuplja i za izgradnju neke rimokatoličke crkve ili džamije, pita se Đorđević.
Simbol Srbije i Beograda
Dimitrije Kalezić, profesor Bogoslovskog fakulteta u penziji, kaže za Danas da je Hram Svetog Save simbol Srbije i Beograda i da svaki građanin treba da uloži dobrovoljni prilog za njegovu izgradnju. „Iako neko nije Srbin, ali je građanin naše zemlje ili Beograda, ne vidim zašto bi mu predstavljalo problem da da deset dinara za doplatnu markicu, kada će na taj način grad u kojem živi i država dobili na kulturnom značaju“, ukazuje Kalezić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


