Građani koji ovih dana registruju automobile susreću se sa izrazito neprijatnim iznenađenjem – obavezno osiguranje od autoodgovornosti sada košta 45 procenata više nego prošle godine.

Iako je inflacija u Srbiji gotovo beznačajna, kurs stabilan, a broj saobraćajnih nesreća nije eksplodirao, Narodna banka Srbije je osiguravajućim društvima odobrila ovoliko povećanje premije.

Kao razloge u Udruženju osiguravača Srbije navode „značajan uticaj primene bonus-malus sistema“, uvođenje naknade od pet odsto koju osiguravači uplaćuju u Republički fond za zdravstveno osiguranje, podizanje limita za isplatu šteta od oktobra i velika potraživanja prema propalim osiguravajućim kućama, koja se isplaćuju iz sredstava aktivnih osiguravajućih društava.

Ova objašnjenja su za Narodnu banku očito bila dovoljno ubedljiva, ali veliko je pitanje da li će biti i za srpsku javnost.

Prva sporna tačka je takozvani „bonus-malus“ sistem. Po tom sistemu, koji se u Srbiji primenjuje još od 2012. godine, prilikom registracije automobila, oni vozači koji su u toku prošle godine svojom krivicom prouzrokovali nesreću platiće veću premiju osiguranja. Istovremeno, vozači koji nisu skrivili nikakvu nesreću platiće manju premiju. U osiguravajućim kućama nezvanično kažu da zbog ovog sistema sada imaju manje para, jer skoro svi vozači poštuju zakon i ne prave sudare, zbog čega su tražili od Narodne banke da osiguranje poskupi.

Kako za Danas kažu osiguravači, u Srbiji samo jedan do 1,5 odsto vozača zapravo napravi štetu, dok su svi ostali savesni, što je oborilo ukupnu premiju. Ko tokom prve godine vožnje automobila ne skrivi štetu, u drugoj dobija popust od pet odsto premije, u sledećoj godini popust raste na 10, a onda na 15 odsto. S druge strane, ko skrivi štetu, njemu premija odmah raste za 50 procenata.

„Zašto bismo mi trpeli manje prihode zbog toga što oni ne prave prekršaje“, rezonuju osiguravači.

Na konstataciju da to što skoro 99 odsto vozača poštuje zakon znači da osiguranja imaju i manje obaveze za naknadu štete, u osiguranjima kažu da to ne mora da bude tačno, „jer su se 2004. godine u Srbiji u velikom broju vozili jugići, što znači da su i odštete bile male, a sada se voze bolji automobili pa su i odštete veće, čak i ako se ne povećava broj nesreća“. Ipak, pitanje je koliko je poređenje sa periodom od pre 10 godine smisleno, jer osiguravači nisu deceniju držali status kvo, pa sad odjednom odlučili da se usklade sa rashodima. Jasno je i da vozači skupljih automobila plaćaju skuplje osiguranje nego vozači jeftinijih, tako da i prihodi osiguravajućih društava zbog toga rastu. Argument bi mogao imati smisla ukoliko je iznos isplaćenih odšteta u Srbiji drastično skočio, ali naši sagovornici nisu to mogli da potvrde.

Druga sporna stavka je povećanje limita. Kako kažu osiguravači, gornja granica za isplatu nematerijalne štete (za povrede prilikom sudara) od oktobra će biti povećana sa sadašnjih 100.000 dolara, što je oko 80.000 evra na milion evra, „čime se približavamo Evropskoj uniji u kojoj ima zemalja gde je limit čak pet miliona evra“. To bi zaista moglo da podigne troškove osiguravajućih kuća, ali je veliko pitanje da li u tolikoj meri da opravda poskupljenje premije od 45 odsto za sve vozače. Uz to, na pitanje da li to znači da će sada odštete porasti za 12,5 puta, koliko je otprilike povećanje limita, osiguravači odgovaraju da ne znači, već samo da će odštete „značajno“ porasti.

I treći argument vezan za isplatu odštete koju duguju propale osiguravajuće kuće ostaje sporan. Naime, sva osiguravajuća društva u Srbiji svake godine uplaćuju određeni iznos naknade u takozvani Garantni fond, koji služi kako bi se u slučaju da neko osiguravajuće društvo propadne, njegovi osiguranici obeštetili. Budući da su u proteklim godinama mnoga osiguranja propala, trenutno postoje „milijarde dinara potraživanja“ prema njima, koja treba isplatiti iz Garantnog fonda. Ali, dok je sve to tačno, to samo po sebi ne znači da i premija osiguranja treba da poskupi, pod uslovom da osiguravajućim kućama nije povećan iznos naknade koju moraju da uplate u Garantni fond.

Do zaključenja ovog broja komentar Narodne banke na sva ova pitanja nije stigao, ali se odgovori očekuju danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari