Privredni rast od dva procenta koji smo zacrtali za ovu godinu apsolutno nije dovoljan za našu privredu. Ako ne postignemo više od toga, ove godine se neće osetiti napredak. Srbiji je potreban kontinuirani godišnji rast od barem pet ili šest procenata ako hoćemo da idemo napred – poručio je vodećim srpskim političarima i ekonomistima premijer Srbije Mirko Cvetković, otvarajući ovogodišnji Kopaonik biznis forum, tokom kojeg će se u naredna tri dana raspravljati o tome kako pozicionirati Srbiju u vremenu posle krize.

Cvetković je apostrofirao da se iz ekonomskih pokazatelja ne može zaključiti da li je Srbija već izašla iz krize, ali da ima dovoljno podataka koji daju osnova za pozitivno gledanje na budućnost, kao što je rast izvoza u dva meseca iznad 30 odsto.

Međutim, iako je ministarka finansija Diana Dragutinović izjavila da skup na Kopaoniku voli zato što se učesnici tu okupljaju zajedno, a ne jedni protiv drugih, pokazalo se da u samoj Vladi postoji više suprotnosti nego sloge u pogledu na ekonomsku politiku. Tako je premijer izjavio da je uz realni rast zarada od 0,2 odsto i penzija od 3,3 odsto u prošloj godini, kupovna moć stanovništva očuvana, dok je ministar ekonomije Mlađan Dinkić naglasio da duboko veruje da je standard građana opao.

Predsednik Saveza ekonomista Srbije Dragan Đuričin, da bi ilustrovao sporost u tranziciji, naveo je performanse srpske privrede 1989. godine i danas, što je Dinkić okarakterisao kao poređenje baba i žaba, dok se Dragutinovićeva suprotstavila Dinkićevoj ideji da se od septembra dižu plate u javnom sektoru, istovremeno se založivši za viši PDV, čemu se ministar ekonomije protivi. Dinkić se u sebi nesvojstvenom maniru ovog puta ogradio od komentarisanja deviznog kursa (inače se zalagao za jače intervencije Narodne banke Srbije), ali je zato guverner Radovan Jelašić prisutne na skupu podsetio na izraelsko zakonsko pravilo da svako ko predloži da se neki izdatak poveća, mora da kaže i odakle bi obezbedio sredstva za to.

Samo nekoliko minuta ranije Dinkić je upravo poentirao stavom da bi plate morale da se povećaju što bi, po njemu, doprinelo rastu tražnje i time oporavku privrede.

Jelašić se i na ovo osvrnuo, ocenivši tekuću potrošnju kao najveći izazov i dodavši da nas „vraćanje na prekomernu potrošnju baziranu na platama, penzijama, kreditima i javnoj potrošnji, može dovesti do grčkog scenarija“. „Dokazano je da je mnogo lakše povećati plate i penzije nego izgraditi 10 kilometara autoputa“, rekao je guverner.

Ipak, svi govornici su se složili u jednom, da je osnovni cilj Srbije preorijentacija privrede ka izvozu, budući da u nacionalnom dohotku samo 28 odsto čini izvoz, dok 72 procenta zavisi od domaće tražnje. Cvetković je ocenio da je padom BDP od 2,8 odsto Srbija u krizi bolje prošla od zemalja regiona, te da će se prema proceni MMF-a brže i oporaviti od njih, u oba slučaja s izuzetkom Makedonije. On je istakao da nas „najviše muči to što je dinar izgubio vrednost tokom 2009,“ a kao ključne izazove nabrojao nezaposlenost, pad tražnje, makroekonomsku stabilnost i privrednu aktivnost.

– Svi naši ciljevi za 2010. godinu se svode na rast privredne aktivnosti. Da bismo taj cilj postigli moramo da povećamo tražnju i to najviše investicionu potrošnju, a država mora da ima aktivnu ulogu u investiranju u izvoz, privlačenju direktnih stranih investicija i poboljšanju rejtinga. Sa NBS smo razgovarali o oslobođenju deviznih rezervi i guverner mi je rekao da će se promenama osloboditi 1,3 milijarde evra, čime privrednici nisu sasvim zadovoljni – rekao je Cvetković, dodavši da se Srbija suočava sa „konfliktom ciljeva i interesa“ jer s jedne strane teži rastu tražnje, ali i smanjenju javne potrošnje, pri čemu rast javne potrošnje podstiče tražnju. Kako je naveo, Srbija želi i rast socijalnog položaja građana, ali i veći udeo kapitalnih izdataka u budžetu, što su suprotni interesi. Ipak, najavio je da će investiciona ulaganja države i javnih preduzeća od oko 160 milijardi dinara u ovoj godini. On je zaključio time da će samo ekonomska politika povezana sa socijalnom politikom biti uspešna, jer „filozofiju darvinizma ne možemo dozvoliti u ljudskom društvu“.

Dinkić se složio sa premijerom da je rast od dva odsto ove godine apsolutno nedovoljan za brzi oporavak. „Moj predlog je da se u septembru plate odmrznu i da se usklađuju prema inflaciji uvećanoj za polovinu rasta BDP. Istovremeno bi trebalo podići minimalne penzije. To bi koštalo 10 milijardi dinara, ali ja verujem da bi nam se taj novac vratio, iako to na prvi pogled deluje apsurdno. Nadam se da ćemo u maju postići dogovor o ovome sa MMF“, rekao je Dinkić.

Rečima: „Moj omiljeni guverner“, Toplica Spasojević, predsednik Udruženja korporativnih direktora Srbije je zatim najavio Jelašića koji je odmah konstatovao da će pokušati da dokaže nedokazivo, odnosno da su na kretanje cena mnogo više uticali drugi faktori, a ne kurs. Guverner je ocenio da u 2010. neće doći do velikog rasta kredita banaka, dok će prema proceni NBS strane investicije ove godine dostići 1,4 milijarde evra, a naredne od 1,4 do 1,7 milijardi evra. Posle Jelašića, pred smanjeni auditorijum izašla je vidno prehlađena ministarka finansija, koja je istakla da ima koncept novog modela privrednog rasta, ali da nije sigurna koliku bi podršku imala za njega.

– Kriza je pokazala da rast zasnovan na tražnji nije održiv. U novom modelu glavnu ulogu treba da imaju razmenljiva dobra, izvozna tražnja i finansiranje pomoću štednje. Mere koje treba preduzeti su da se rast plata zadrži ispod rasta produktivnosti, da se izgradnjom infrastrukture i tržišnim kursom privuku strane investicije i da se sprovede poreska reforma. Kad god se pomene PDV ja se osećam prozvano. Između veće poreske stope i prazne kase ja sam za poresku stopu. Povećala bih poresko opterećenje potrošnje i značajno smanjila opterećenje rada, a naročito porez na dohodak. Neoporezivi deo plate bi trebalo povećati sa 6.500 na 16.500 dinara i uvesti progresivno oporezivanje. Treba takođe povećati poreze tamo gde je siva ekonomija najmanja, a smanjiti gde je najveća – rekla je Dragutinovićeva i dodala da bi trebalo povećati i oporezivanje uvoza. Ona smatra da bi trebalo učiniti sve radi deevroizacije, uključujući i to da bi vlada trebalo da se zadužuje u dinarima i da subvencionisane kredite odobrava u domaćoj valuti.

Kompanije iz Nemačke, Italije, Grčke i Rusije zainteresovane su za ulaganje u Srbiju, saopštili su ambasadori tih zemalja. Ambasador Nemačke Volfram Mas rekao je da u Srbiju nameravaju da investiraju nemačke kompanije koje se bave proizvodnjom autodelova, tekstila i infrastukturnim projektima. On nije mogao da navede imena tih kompanija, ali je kazao da je bio u kontaktu sa tim potencijalnim investitorima. Ambasador Grčke Dimostenis Stodis izjavio je da par grčkih kompanija namerava da ulaže u infrastukturu na Koridoru 10. Italijanski ambasador Armando Varikio dodao je da postoji veliki broj italijanskih kompanija koje se raspituju o investicijama u Srbiju.

Svi ostali ekonomisti pobedili u košarci

– U okviru Kopaonik biznis foruma juče je odigrana košarkaška utakmica u kojoj je tim Svi ostali ekonomisti pobedio ekipu SES Nepobedivi. Glavni sudija meča, proslavljeni košarkaš Saša Đorđević, unapred je precizno predvideo kakav će biti ishod utakmice, upozorivši takmičare i ostale učesnike skupa da u sportu nema nerešenog rezultata, već da uvek neko mora da bude pobednik, a neko poraženi, te da se naši ekonomisti susreću sa ozbiljnim protivnikom – ekonomskom krizom, kojeg moraju da savladaju. U napetoj utakmici koja je završena rezultatom 63:60 za Sve ostale ekonomiste, posebno se istakao direktor NKOSK Aleksandar Jović iz pobedničkog tima, dok su na strani poraženih bolji od ostalih bili vlasnik MK komerca Miodrag Kostić i bivši fudbaler Savo Milošević, koji su poraz svog tima ublažili brojnim trojkama. Odigravanje utakmice pomoglo je Unika osiguranje.

Došao i Mišković

Ovogodišnji Forum okupio je vodeće privrednike i članove vlade, ali i opozicije. Tako je primećen dolazak Draginje Đurić iz Inteze, Zorana Drakulića iz Ist pointa, viceguvernera Bojana Markovića, zatim državnog sekretara Nebojše Ćirića, Darka Paruna iz VIP mobajla, ali i Jorgovanke Tabaković iz Srpske napredne stranke. Tu je bio i direktor Delta maksija Dragan Filipović, kao i mnogi drugi, pa čak i Miroslav Mišković, predsednik Delta holdinga, koji je najviše vremena proveo u razgovorima van kongresne dvorane. Najavljeno je učešće oko 450 delegata.

Keš krediti za siromašne

Dinkić je juče najavio subvencionisane dinarske keš kredite za siromašnije građane i srednji sloj, koji bi trebalo da premoste jaz do podizanja plata u septembru. Krediti do 3.000 evra vrednosti će se odobravati na tri godine, sa počekom od godinu dana, kada će se otplaćivati samo kamata. Tako će za kredit od 300.000 dinara u prvoj godini rata biti hiljadu dinara, a kasnije 10.000 dinara. Dinkić je rekao da za ovaj plan ima podršku guvernera.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari