Ponedeljak, 5. decembar, bio je oblačan ali neobično topao dan za ovo doba godine. Ujutru u Beogradu već bilo 14 stepeni, ali meteorološke prilike retko su koga zanimale. Pogledi su nam uglavnom bili upereni ka Briselu, odakle se čekao nagoveštaj predstavnika ministarstava spoljnih poslova 27 zemalja članica da li će Srbija dobiti status kandidata.

Posle podne se u Beogradu žestoko naoblačilo, a u Briselu su uveliko sastančili. Predveče je počela kiša, a u Briselu je bilo sve žešće. Austrijanac je predložio uslovnu kandidaturu, Nemac podržao, Švedska i Francuska se usprotivile. Izjasnili se i ostali, a meni je prosto bilo žao tih stranaca koji u sred svojih ozbiljnih problema moraju i nama da se bave, no šta možemo. Kada je trebalo da počne konferencija za novinare u Briselu, u Beogradu je pljuštalo. Ali, od konferencije ni traga ni glasa. Kod nas su se zato izjašnjavali analitičari, profesori, političari, vlast, opozicija… Šta ako dobijemo status kandidata, šta ako ne dobijemo? Šta ako bude uslovna, šta ako bude bezuslovna?

Negde pola sata posle ponoći u Briselu je okončan maratonski sastanak ministara inostranih poslova i saopšteni rezultati. „U svetlu dosad postignutog napretka koji je Srbija ostvarila i uzimajući u obzir da se Srbija već angažovala u nastavku dijaloga i da u dobroj veri brzo napreduje kako bi primenila sporazume, Savet uzima u obzir pozitivni stav Komisije i preporuku da se Srbiji dodeli status kandidata“, saopšteno je nakon sastanka. Iz ovih rečenica može se zaključiti da ćemo u petak, kada se sastaju šefovi država i vlada, dobiti status kandidata. Ali, možda i nećemo. Ili će evropski lideri pronaći neku solomonsku formulaciju koju će svako tumačiti po svojoj volji.

Ostaje nam, dakle, da čekamo još dva dana. Biće dobro ukoliko Srbiji u petak bude potvrđen status kandidata, jer će to biti još jedan korak u potvrdi opredeljenja ka evro integracijama. Svi smo, međutim, svesni da se kandidatura „niti maže na hleb, niti sipa u traktor“ i da nam status kandidata neće rešiti nijedan problem. Kao što vladajućoj koaliciji neće doneti značajniju prednost na sledećim izborima jer će birači glasati „stomakom“, a ekonomskom situacijom ogromna većina nije zadovoljna. Posle završetka saradnje sa Haškim tribunalom, Kosovo je postalo glavni kamen spoticanja u odnosima sa EU. Zanemarene su druge, skoro podjednako važne teme kao što su ekonomija, borba protiv korupcije, reforma pravosuđa, političkog sistema. Čak i da nema kosovskog problema, da li bi Srbija bila značajno bliža Briselu? Prosečna plata je oko 350 evra, od izbijanja ekonomske krize bez posla je ostalo još oko 400.000 ljudi, nezaposlenih je oko 750.000, što stopu nezaposlenosti čini većom od 20 odsto, verovatno ćemo i ove godine biti evropski rekorderi u inflaciji. Iskreno, da li nam je Kosovo zaista najveći problem?

Srbija je nazadovala na godišnjoj listi percepcije korupcije Transparensi internešenela i nalazimo na 86. mestu od 183. država. To znači da smo u evropskom vrhu po percepciji korupcije. Gotovo tri četvrtine građana Srbije, 73 odsto, smatra da zemlja ide u pogrešnom smeru dok samo 14 odsto veruje da je smer dobar, pokazalo je istraživanje sprovedeno u okviru projekta UNDP-a „Podsticaj antikorupcijskim merama u Srbiji“. Istraživanje je pokazalo da 51 odsto anketiranih svoju finansijsku situaciju opisuje kao lošu ili nepodnošljivu, a samo je jedan odsto kao izuzetno dobru. Većina građana ocenila je sadašnju Vladu Srbije kao neefikasnu u borbi protiv korupcije. Da vlada uopšte nije efikasna smatra 35 odsto ispitanika, 29 odsto da uglavnom nije efikasna, a 30 odsto da je malo efikasna, dok je samo dva odsto građana ocenilo da je delovanje Vlade u borbi protiv korupcije veoma efikasno. Drugi izveštaj o tranziciji Evropske banke za obnovu i razvoj, obelodanjen istog dana pokazao je da je u Srbiji pala podrška demokratiji i tržišnoj ekonomiji. Zauzeli smo poslednje mesto u regionu Zapadnog Balkana i Turske. U poređenju sa istraživanjem iz 2006. godine, broj građana Srbije koji podržavaju demokratski sistem pao je 14 procentnih poena, na nešto manje od 40 odsto. Za tržišnu ekonomiju se zalaže manje od 30 odsto građana, što je pad od 16 odsto.

Meteorolozi za petak u Srbiji predviđaju oblačno vreme, ali ni prekosutra nećemo gledati u nebo već ka Briselu i Angeli Merkel. Neće nam biti lako kakav god aber da stigne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari