Duboko se nadam da će Beograd i Priština uspeti da postignu dogovor 2. aprila.

Međutim, imajući u vidu činjenicu da se obe strane suočavaju sa snažnim pritiskom pojedinih grupa na domaćem terenu koje se protive svakom razumnom rešenju, postoji opasnost da bude pronađen samo najmanji zajednički sadržilac – kaže za Danas univerzitetski profesor Franc-Lotar Altman, dugogodišnji rukovodilac grupe „Zapadni Balkan“ pri Fondaciji za nauku i politiku u Berlinu.

Prema Altmanovom mišljenju, „u ovom trenutku se čak uviđa veća ozlojeđenost na strani Prištine“, zbog čega postoji mogućnost da će kosovske vlasti „blokirati postizanje sporazuma“. „Kosovska strana namerava da se pozove na takozvani sveobuhvatni plan Martija Ahtisarija, za koji tvrdi da ga već primenjuje. S druge strane, srpska strana će možda biti spremna za delimične ustupke kako bi dobila datum za početak pregovora o pridruživanju EU“, ocenjuje Franc-Lotar Altman u razgovoru za Danas.

Da li smatrate da će Srbija uspeti da ispuni takozvanih „sedam nemačkih uslova“ za početak pregovora o članstvu u EU, uključujući „iskazivanje vidljive volje za normalizaciju odnosa s Kosovom“?

– To zavisi ne samo od spremnosti Beograda da se povinuje navedenim zahtevima, već i od interpretacije Evropske komisije i lidera zemalja članica EU da li je volja koja se pokazuje za normalizacijom odnosa s Kosovom zadovoljavajuća ili nije. U ovom trenutku i dalje sam skeptičan da li će scenario o dobijanju datuma u junu postati stvarnost, mada u EU dominira stav da treba to učiniti. Ipak, ne sme se zaboraviti činjenica da je za zatvaranje svakog od poglavlja u pregovorima potrebno dobiti zeleno svetlo svih članica Unije, što omogućava kritički nastrojenim zemljama da u svakom trenutku blokiraju pregovore o pridruživanju na određeno vreme ili, u najgorem slučaju, zauvek.

Kako ocenjujete dosadašnje poteze srpskih vlasti u ključnim oblastima?

– Opšta je ocena da je aktuelna Vlada Srbije postigla mnogo veći napredak nego prethodna vlada, naročito kada je reč o regulisanju plaćanja carina i drugih dažbina na prelazima između Srbije i Kosova. Uopšteno govoreći, primena sporazuma o integrisanom upravljanju prelazima je dobro prihvaćena u Nemačkoj, kao i pregovori Beograda i Prištine koji se sada vode na najvišem političkom nivou.

Na koji način su nemački političari i stručna javnosti reagovali na nedavnu posetu prvog potpredsednika srpske vlade Aleksandra Vučića Berlinu?

– U Berlinu preovladavaju „pozitivni tonovi“ jer je Vučić iskazao proevropske stavove. Ipak, vest da je u isto vreme predsednik Srbije Tomislav Nikolić dodelio ordenje najvišeg ranga antievropskim političarima poput beloruskog lidera Aleksandra Lukašenka izazvala je zbunjenost. Naime, pojedini su se zapitali ko vodi glavnu reč u Beogradu i da li je proevropska orijentacija koju je Vučić tako elokventno zastupao u Berlinu osnovni pravac srpske politike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari