– Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker obelodanio je juče javnosti planove kojima će se države-članice EU naterati da prihvate 160.000 izbeglica i kojima će se se umanjiti pritisak na pogranične zemlje Unije, koji je posledica najveće izbegličke krize od Drugog svetskog rata. Junker je apelovao na Evropu da sagleda svoju istoriju i ne boji se njegovih „hrabrih“ predloga obavezujućih kvota za prihvat izbeglica koje beže od rata u Siriji i drugim zemljama.

On je takođe rekao da je Evropa kontinent na kojem su, u određenom trenutku, svi bili izbeglice. Stotine hiljada ljudi su bežale od rata na području bivše Jugoslavije. To se dešavalo krajem prošlog veka, ne pre nekoliko vekova, rekao je Junker, dodavši da je u Evropi bilo 60 miliona izbeglica posle Drugog svetskog rata. Možemo pomoći onima koji beže od rata, terora, represije. U Evropu dolazi ogroman broj izbeglica, ali je to samo 0,11 odsto ukupnog stanovništva EU, dok izbeglice čine četvrtinu stanovništva Libana, izjavio je Junker, preneo je FoNet. On je ocenio da je potrebno definisati spisak sigurnih zemalja porekla tražilaca azila. Taj kriterijum treba da se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana, zbog ostvarenog napretka u evropskim integracijama. Ali taj spisak ne može oduzeti pravo na azil ljudima iz Albanije, Makedonije, Crne Gore i sa Kosova, rekao je Junker.



 

– Približava se zima. Da li želimo da porodice spavaju na železničkim stanicama, u hladnim šatorima, na plažama – upitao je Junker. On je, uz konstataciju da će se migracije, postepeno, iz problema pretvoriti u resurs, ocenio da se moraju organizovati zakoniti putevi dolaska u Evropu.

– Trajno rešenje je moguće samo rešavanjem uzroka koji su doveli do krize. Spoljna politika EU mora biti konkretnija. Ne možemo više ignorisati nemire u Libiji, Siriji. Potrebna je diplomatska ofanziva – izjavio je Junker.

On je rekao da je potreban vanredni fond EU od 1,8 milijardi evra za rešenje krize na Rogu Afrike i u Severnoj Africi.

Međutim, nemačka kancelarka Angela Merkel, čija je zemlja saopštila da godišnje može da primi pola miliona ljudi i očekuje da do kraja godine dobije 800.000 zahteva za azil, apelovala je na Evropu da ide korak dalje, tvrdeći da su obavezujuće kvote jedini način da se obezbedi „fer“ i proporcionalna podela tereta.

Reagujući na apele za pomoć, dok se izbeglička kriza produbljuje, Australija je saopštila da će prihvatiti još 12.000 izbeglica iz Sirije i Iraka, a i nekoliko južnoameričkih zemalja je pristalo da pomogne. Venecuela je saopštila da će prihvatiti 20.000 ljudi, dok je brazilska vlada izjavila da će dočekati migrante „raširenih ruku“. Čile je takođe obećao da će prihvatiti „veliki broj“ izbeglica. Kanadska provincija Kvebek će ove godine preuzeti 3.650 izbeglica, a Vašington je saopštio da razmatra kako da i SAD pruže veću pomoć.

– Sada nije vreme za strah, već za hrabru, odlučnu akciju Evropske unije – rekao je Junker u svom prvom govoru o stanju nacije u EU u Evropskom parlamentu u Strazburu. On je takođe upozorio da države-članice ne treba da prave verske razlike kada prihvataju izbeglice.

S druge strane, češki premijer Bohuslov Sobotka je juče rekao da Evropa treba da primenjuje mere koje su već dogovorene umesto što pravi nove planove. „Neophodno je da s pregovaračkih stolova pređemo u akciju i da vredno radimo na tim merama koje smo odobrili zajedno sa ostalim liderima EU i o kojima smo se dogovorili prethodnih meseci“, navodi se u saopštenju Sobotke. On je naglasio da pozdravlja plan Komisije da se jači akcenat stavi na dugoročne mere za rešavanje pitanja ogromnog priliva izbeglica na granice EU umesto da se uvode obavezujuće kvote.

Obavezujuće kvote su naišle na žestoko protivljenje, naročito među državama na istoku evropskog bloka, kao što je Mađarska.

– Potreban nam je obavezujući dogovor o obavezujućoj distribuciji izbeglica u skladu sa fer kriterijumima između država-članica. Ne možemo samo da odredimo gornju granicu i kažemo da nas nije briga ni za šta iznad toga – rekla je Angela Merkel.

Ona je takođe rekla da je potrebno da Nemačka uči iz svojih grešaka kada je reč o tretmanu „gastarbajtera“ ili gostujućih radnika u posleratnom periodu da bi integrisala izbeglice i azilante od trenutka kada uđu u zemlju. Tokom decenija nakon Drugog svetskog rata tadašnja Zapadna Nemačka je podsticala imigraciju kao način da se reši pitanje manjka radne snage, ali je one koji su dolazili iz zemalja poput Turske, Italije i Grčke nazivala „gastarbajterima“, kao da će se oni vratiti u svoje matične zemlje kada posao završe. Merkel je istakla da je potrebno da Nemačka sada zauzme drugačiji stav, s obzirom na broj azilanata koje očekuje do kraja godine.

– Onima koji dolaze kod nas kao azilanti ili ratne izbeglice potrebna je naša pomoć da bi mogli brzo da se integrišu – rekla je Merkelova u nemačkom parlamentu i dodala da je tim ljudima potrebno pomoći u učenju nemačkog i traženju posla.

– Veliki broj njih će postati novi državljani naše zemlje. Treba da učimo iz iskustava iz 1960-ih kada smo tražili da gastarbajteri dođu kod nas i njihovu integraciju učinimo prioritetom od samog starta.

Nemačka kancelarka je, međutim, naglasila da će migranti koji su u u najveću evropsku ekonomiju došli u potrazi za boljim životom, a ne da bi izbegli progon i rat kod kuće biti vraćeni u matične zemlje.

– Oni koji ne beže od političkog progona ili rata, već kod nas dolaze iz ekonomskih potreba neće moći da ostanu u Nemačkoj. Ma koliko težak njihov život bio, istina je da se ne ustežemo da to kažemo – rekla je Merkelova.

Nemačka kancelarka je takođe rekla da njena zemlja treba da ima vodeću ulogu u nalaženju rešenja za izbegličku krizu u EU.

– Ako Evropa napravio propust kada je reč o pitanju izbeglica, izgubićemo jedan od ključnih razloga za uspostavljanje jedinstvene Evrope, odnosno univerzalnih ljudskih prava – zaključila je Merkelova.

U međuvremenu, najmanje 400 ljudi je probilo policijske linije kod mađarskog sela Reske na južnoj granici Mađarske sa Srbijom, uzvikujući „Ne kamp!“, prenele su agencije. Deo njih je krenuo ka autoputu koji vodi do Budimpešte. Policija je zatim zatvorila taj deo autoputa, pošto se sukobila sa hiljadama izbeglica koje su prešle mađarsku granicu. „Ne želimo više da živimo u kampovima u Mađarskoj ili negde drugde, uslovi su užasni. Previše je hladno i sve je prljavo i smrdi“, izjavio je jedan mladić iz Damaska. Autoput je kasnije ponovo otvoren.

Mađarska TV snimateljka je dobila u utorak otkaz pošto se pojavio video-snimak na kojem se vidi kako šutira izbeglice, uključujući decu, dok oni beže od policije tokom nereda u Reskeu.

Junker je apelovao na ministre unutrašnjih poslova EU koji se sastaju u ponedeljak da podrže njegov novi plan o premeštaju 120.000 izbeglica u Mađarsku, Grčku i Italiju. Prema prethodnom planu, trebalo je razmestiti 40.000 u Italiji i Grčkoj.

– Evropa mora da u svoje okrilje primi 160.000 (izbeglica), a to se mora uraditi na obavezujući način – rekao je Junker.

Prema tom planu, Nemačka će primiti 31.000 migranata, Francuska 24.000, a Španija blizu 15.000. Francuska je već pristala na kvotu, dok je Britanija saopštila da će prihvatiti 20.000 ljudi u narednih pet godina, ali ne iz drugih zemalja EU, već iz izbegličkih kampova na sirijskoj granici. Ovaj projekat nije obavezujući za Veliku Britaniju, Dansku i Irsku, ali mogu da mu se priključe ako žele, dok su Italija, Grčka i Mađarska isključene iz plana, jer je na njihovoj teritoriji već veliki broj izbeglica, preneo je FoNet.

Ukoliko plan bude prihvaćen, Poljska će primiti gotovo 9.300 izbeglica, Holandija više od 7.200, Rumunija oko 4.600, Švedska i Belgija po 4.500, Austrija oko 3.600, Portugalija više od 3.000, Češka gotovo 3.000, Finska skoro 2.400 izbeglica. U Bugarsku bi trebalo da stigne 1.600 izbeglica, Slovačku oko 1.500, Hrvatsku više od 1.000, Litvaniju gotovo 800, Sloveniju više od 600, Letoniju oko 500, Luksemburg više od 400, Estoniju oko 370, na Kipar više od 270 i na Maltu oko 130 izbeglica. Predsednik EU Donald Tusk je rekao da će „odliv“ najverovatnije trajati godinama.

Na grčkom ostrvu Lezbos 20.000 ljudi je čekalo u lošim uslovima da otputuje u kontinentalni deo zemlje, a u novom prihvatnom centru koji je otvoren u ponedeljak „procesuirano“ je 14.000 ljudi za samo 24 časa. I na ostalim egejskim ostrvima je bilo napeto, javili su dopisnici, gde je još 10.000 ljudi čekalo da se uputi ka kopnu.

– Poslednja tri dana su bila užasna. Nema soba, hotela, kupatila, kreveta, nema ničega – rekao je Husam Hamzat (27), inženjer iz Damaska, koji je juče dobio putnička dokumenta.

Prema podacima UNHCR, ove godine je više od 380.000 ljudi preko mora došlo do Evrope, uključujući gotovo 260.000 njih u Grčkoj i 121.000 u Italiji. Oko 85 odsto izbeglica je iz Sirije, Iraka i Avganistana, navela je Agencija.

 

Bez diskriminacije

Strazbur – Generalni sekretar Saveta Evrope Torbjorn Jagland je juče pozvao vlade 47 članica organizacije na čijem je čelu da se prema izbeglicama i osobama koje traže azil odnose sa poštovanjem i dostojanstvom kakvo ukazuju Evropljanima. Zloupotreba ili ponižavanje bilo kojeg budućeg člana naših društava predstavlja sopstveni poraz, ocenio je Jagland u pismu upućenom vladama 47 zemalja, javio je AP, a preneo FoNet. Jagland je naveo da su kolektivna proterivanja zabranjena, da ne sme biti diskriminacije na osnovu vere ili rase i da bi morala postojati jednaka dostupnost hrane, vode i medicinske nege.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari