Sankcije Rusiji ostaju i posle jula 1Foto: FoNet/AP

Oslobađanje Ukrajinke Nadežde Savčenko i njena razmena za Ruse Aleksandra Aleksandrova i Jevgenija Jevrofejeva veoma je pozitivan znak, ali nedovoljan razlog da se razgovara o delimičnom ili potpunom ukidanju sankcija Rusiji, zaključili su najviši predstavnici najuticajnijih zapadnih država u više odvojenih izjava.Oslobađanje Ukrajinke Nadežde Savčenko i njena razmena za Ruse Aleksandra Aleksandrova i Jevgenija Jevrofejeva veoma je pozitivan znak, ali nedovoljan razlog da se razgovara o delimičnom ili potpunom ukidanju sankcija Rusiji, zaključili su najviši predstavnici najuticajnijih zapadnih država u više odvojenih izjava.

P { margin-bottom: 0.21cm; }

Ni nesporna činjenica da zapadne sankcije i ruske protivsankcije proizvode štetu na obe strane i da raste broj evropskih zemalja koje im se protive, neće dovesti do promene u tom stavu.

O statusu sankcija, koje su zapadne države uvele Moskvi posle pripajanja Krima, EU će odlučivati ponovo do kraja jula, kad ističe poslednji utvrđeni rok za njihovu primenu. Ali je komesarka EU za spoljnu politiku Federika Mogerini već izjavila da će te sankcije biti produžene.

Ministar inostranih poslova Nemačke Frank Valter Štajnmajer priznao je da različitost gledanja pojedinih članica EU na produženje tih sankcija raste, ali je izrazio nadu da će Evropa o njihovom statusu nastaviti da govori jednim glasom.

„Smatramo da je u EU ojačalo protivljenje produženju sankcija Rusiji. U poređenju sa prošlom godinom biće komplikovanije da se dogovorimo o zajedničkom stavu oko tog pitanja“, rekao je Štajnmajer i dodao da će Nemačka „raditi na tome da se Evropa pridržava zajedničkog stava“.

Iz Brisela se podseća da će se o sankcijama Rusiji odlučivati ponovo krajem ove godine, izgledi da ta odluka bude drugačija od sad već izvesne julske, nikakvi su. Oni se mogu pročitati u reakciji ambasadorke SAD pri UN Samante Pauer na oslobađanje Savčenkove . Pauer je podsetila da još, kako je rekla, nepravično sede u zatvoru Ukrajinci Oleg Sencov i Aleksandar Koljčenko i zaključila: „U vezi sa tim SAD produžavaju da vrše pritisak na Rusiju kako bi ispunjavala obaveze iz Minskih sporazuma uključujući tu vraćanje nezakonito uhapšenih ljudi, ali i povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine i prestanak okupacije Krima“.

Moskva tvrdi da njenih snaga u Ukrajini nema, a što se vraćanja Krima Ukrajini tiče o tome se u Moskvi i ne razmišlja. Na ideje iz Kijeva da bi takmičenje za Pesmu Evrovizije, čija je organizacija u 2017. godini pripala Ukrajini, trebalo da se održi na Krimu iz Moskve je odgovoreno: može, ako Ukrajina neki deo svoje teritorije nazove takvim imenom. Tako da su Rusiji postavljeni uslovi, koji govore da bi sankcije mogle da traaju iako se Stejt department neki dan usprotivio predlogu zakona kojim se punomoćja američkog predsednika da ublaži ili ukine sankcije Rusiji čvrsto vezuju za status Krima, a koji su podneli jedan republikanski i jedan demokratski kongresmen.

Prema ruskoj percepciji osim SAD, najtvrđi stav o sankcijama Rusiji imaju Poljska, baltičke države, Velika Britanija i Švedska. Ministar inostranih poslova Poljske Vitold Vašćikovski je neki dan izjavio da su SAD i većina članica EU – Nemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija – već postigle saglasnost o produženju tih sankcija. Mada Italija spada u države koje se, zajedno sa Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Kiprom i Grčkom, zalažu najmanje za ublažavanje sankcija Rusiji, a italijanska pokrajina Veneto je prošle nedelje obradovala Ruse rezolucijom kojom je pozvala Italiju da osudi sankcije Rusiji.

Češki predsednik Miloš Zeman uporno ponavlja da su sankcije Rusiji zasnovane na nakaradnoj „Lost Lost Strategy, ili obostranom gubitku“, te da su 50-godišnje sankcije SAD Kubi pokazale da se sankcijama ništa ne postiže. Analitički centar pri Vladi Rusije je upravo objavio analizu po kojoj su zemlje-dobavljači dosad izgubile 9,3 milijarde dolara zbog ruskih kontrasankcija, a Rusija nije uspela u potpunosti da nađe zamenu za zabranjene prehrambene proizvode iz SAD, EU, Kanade, Australije, Norveške i zemalja koje su sankcije uvedene Rusiji podržale.

„Uprkos tome mi uočavamo da raste uloga jednostranih sankcija, koje pojedine države primenjuju u kontekst svojih političkih ciljeva. U suštini, takve aktivnosti su postale način proizvoljnog mešanja u stvari drugih država“, tako smatra ruski premijer Dmitrij Medvedev.

Zapadne sankcije Rusiji su uvedene s proleća 2014. godine, a ruske kontrasankcije Zapadu avgusta iste godine. I jedne i druge sankcije su u međuvremenu više puta produžavane i pooštravane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari