Beograd će 16. i 17. decembra biti domaćin Samita lidera zemalja centralne i istočne Evrope, čiji su organizatori Srbija i Kina. Osim 16 premijera centralne i istočne Evrope u naš glavni grad, prvi put posle 1986, dolazi kineski premijer. Oči domaće javnosti uprte su u taj skup od koga se, ne bez razloga, mnogo očekuje. Dnevni list Danas će u dodatku Biznis predstaviti potencijale Kine. U ovom broju prostor je rezervisan za ostvarivanje „Kineskog sna“.


Prema viziji „Kineski san“, koju je pre dve godine, kada je došao na mesto generalnog sekretara Komunističke partije Kine (KPK), proklamovao predsednik Ši Đinping, Narodna Republika Kina bi do 2021. godine trebalo da postane umereno bogato društvo, a do 2049. da stekne status razvijene zemlje. Najmnogoljudnija zemlja na svetu (više od 1,35 milijardi stanovnika) bi do 2021, kada će biti proslavljena stogodišnjica osnivanja KP Kine (broji više od 87,6 miliona članova), trebalo da izgradi „ksiaokang“, odnosno „umereno prosperitetno društvo“. To, prema tumačenju zvaničnika u Pekingu, podrazumeva udvostručenje bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika (približno 10.000 dolara) i završetak urbanizacije do 2030. Na stogodišnjicu osnivanja NR Kine (2049. godina) treća najprostranija zemlja na svetu, koja se prostire na više od 9,7 miliona kvadratnih kilometara, trebalo bi da izraste u „modernu socijalističku državu koja je bogata, snažna, demokratska, civilizovana i skladna“.

Predsednik Ši Đinping naglašava da „Kineski san“ podrazumeva obnovljenu i podmlađenu naciju, ali i stvaranje preduslova da svaki pojedinac ostvari sopstvene snove. On je povezao „Kineski san“ sa „Azijsko-pacifičkim snom“ poručivši da će razvoj Kine doneti koristi regionu između zapadnih obala američkog i istočnih obala azijskog kontinenta, ali i svetskoj privredi uopšte. Tome u prilog idu i procene da će kineske investicije u narednih deset godina premašiti 1,25 biliona dolara. S druge strane, na tržište Kine će, u narednih pet godina, biti uvezeno proizvoda u vrednosti od 10 biliona dolara. Put ka ostvarenju tog sna postavljen je na Trećem plenumu Centralnog komiteta KPK održanom u novembru prošle godine, kada je usvojen sveobuhvatan plan od 60 tačaka i 200 mera o privrednim, društvenim i zakonodavnim reformama u Kini. Osmišljene su mere za prelazak u privredu manje zavisnu od velikih vladinih investicija, a u većoj meri oslonjenu na potrošnju i inovacije, pri čemu se, istovremeno, unapređuju socijalna pravda i kvalitet života. Reforme treba da dovedu do održivije privrede i zrelijeg građanskog društva, čime bi se Kina svrstala u red modernih, razvijenih zemalja.

Uprkos ubrzanom ekonomskom razvoju u Kini su svesni činjenice da je to i dalje zemlja u razvoju u početnom stadijumu izgradnje socijalizma, u kojoj nominalni BDP po glavi stanovnika iznosi oko 6.000 dolara. Prema standardu siromaštva Ujedinjenih nacija koji iznosi jedan dolar dnevno, čak 100 miliona Kineza još uvek žive u siromaštvu. „Pred nama je dug put izgradnje Kine u moderno društvo“, prokomentarisao je nedavno kineski predsednik. Ipak, on smatra da postoje dobri razlozi za zaključak da će Kina postati moderno društvo pošto će njena privreda nastaviti da održava zamah u narednih 10 do 20 godina. Prvi stogodišnji cilj, udvostručenje BDP po glavi stanovnika iz 2010. do 2021, znači da celokupna privreda zemlje dostigne 15 biliona dolara. Za to bi bila neophodna prosečna stopa rasta BDP-a od 6,9 odsto u narednih 10 godina, što prema oceni Đinpinga ne bi trebalo da predstavlja problem. Utoliko pre što se Kina sada nalazi u fazi brze urbanizacije, integracije informacionih tehnologija (IT), industrijalizacije i modernizacije poljoprivrede. Rukovodstvo zemlje i ekonomisti veruju da će takva dinamika razvoja omogućiti održavanje neophodne stope ekonomskog rasta, a samo u 2014. biće otvoreno oko 12 miliona radnih mesta. Modernizacija znači i to da Kina ponovno dostigne poziciju svetskog lidera u nauci i tehnologiji kao i u ekonomiji i biznisu. Za ostvarenje velikog sna ključna je strategija razvoja zasnovana na inovacijama.

Psihološka barijera

Prema procenama Vang Điminga, višeg ekonomiste u Komisiji za nacionalni razvoj i reformu, nominalni bruto domaći proizvod Kine dostići će do 2021. godine 90 biliona juana (14,6 biliona američkih dolara). U tom trenutku bi BDP po glavi stanovnika mogao da probije psihološku barijeru od 10.000 dolara po glavi stanovnika. Vang je dalje izračunao da bi do 2050. godine BDP zemlje mogao da dostigne 350 biliona juana (56,6 biliona dolara), dok bi BDP po glavi stanovnika iznosio 260.000 juana ili 42.000 dolara.

Procene

Kina je postala druga po veličini ekonomija u svetu (iza SAD), mereno nominalnim bruto domaćim proizvodom od 10,35 biliona dolara u 2014. godini. Međutim, prema proceni Međunarodnog monetarnog fonda, Kina će sa BDP merenim paritetom kupovne moći ove godine dostići 17,6 biliona dolara i preteći SAD, čiji je BDP procenjen na 17,4 biliona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari